Sabor je u srijedu počeo 22. sjednicu, koja će trajati tri tjedna, a na dnevnom redu je 57 točaka.
Marasović je, tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva, kazao kako su kuće koje Ministarstvo ruši u općini Rogoznica sagrađene ilegalno, ali da je ilegalno i njihovo rušenje, budući da općina nema prostornog plana.
Pitao je i kada će početi rušiti ilegalne objekte u Zagrebu, Kaštelima ili Splitu.
Ministrica mu je odgovorila da su i u tim gradovima rušeni ilegalni objekti, ali isključivo oni koje nije moguće legalizirati, što je slučaj i u drugim sredinama.
Podsjetila da postoji prostorni plan Šibensko-kninske županije, iz kojega se jasno vidi da su kuće u Rogoznici izgrađene na području koje nije građevinsko.
Kazala je i da je Ministarstvo u Rogoznici rušilo i prije dvije godine, ali da je bespravna gradnja nastavljena.
Ocijenivši da je prošla vlast dodatno potaknula bespravnu gradnju, Matulović-Dropulić je istaknula da je 2001. prostorne planove imalo svega 157 jedinica lokalne samouprave, a da je trenutno gotovo ili pred donošenjem 466, od ukupno 550 prostornih planova.
Nezadovoljan odgovorom, Marasović je ustrajao na tvrdnji da je rušenje selektivno. "Ljudi dolje vjeruju da im se kuće ne bi rušile da su srpske ili romske", poručio je.
Manjinskog zastupnika Furia Radina zanimalo je zašto policija još nije otkrila počinitelje niza krađa i gaženja simbola talijanske manjine.
"Unatoč zalaganju istarske policije, ni jedan počinitelj nije poznat pa ne znamo je li riječ o huliganima, vrijeđanju, ili je to, ne daj Bože, usmjereno protiv interesa RH", upozorio je Radin.
Ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin odgovorio mu je da će policija uskoro građane pozvati da se angažiraju oko otkrivanja počinitelja, odnosno da policiji prenesu eventualna saznanja o tim slučajevima.
Zastupnika je upozorio i da "nema istarske, nego hrvatske policije, koja jednako djeluje na cijelom državnom teritoriju", za što je zaradio pljesak iz HDZ-ovih klupa.
Hrvatska u ovom trenutku ima kadar i prostor za uvođenje obvezatnog srednjoškolskog obrazovanja, ustvrdio je u Saboru ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.
Primorac je, odgovarajući na pitanje Marija Zubovića (HDZ) kako namjerava uvesti obvezu srednjoškolskog obrazovanja, kazao kako je u tu svrhu iz državnog proračuna izdvojeno 340 milijuna kuna, a da je 720 milijuna decentraliziranih kuna do sada uloženo u izgradnju i dogradnju školskih objekata.
U posljednje tri godine zaposleno je 2.500 učitelja u osnovnom i srednjem školstvu, a za 25 posto kapaciteta u učeničkim domovima je slobodno, što znači da smo spremni obuhvatiti prvu generaciju obveznih srednjih škola, rekao je Primorac.
Napomenuo je da srednju školu u Hrvatskoj ne završi 15 do 25 posto djece, što je oko 70.000 djece u osmogodišnjem periodu.
Mariju Lugarić (SDP) zanimalo je hoće li Ministarstvo i kada stvarno i realno povećati plaće učiteljima.
Najavljeno pet postotno povećanje plaća Lugarić smatra nedovoljnim, budući da je i tolika i stopa inflacije.
Primorac je odgovorio da Vlada sa socijalnim partnerima pregovara o jedinstvenoj politici plaća u javnom sektoru.
Podsjetio je i da ga je na ministarskoj fotelji dočekalo 1,2 milijardi kuna duga za regres i smjenski rad učitelja.
"Da nije bilo tog duga, plaće smo mogli povećati za skoro 40 posto", rekao je Primorac.