Na tiskovnoj konferenciji na temu "Zapadni Balkan-udar na Slavoniju" Friščić je rekao da je HSS zabrinut jer će se prvi na udaru naći proizvođači hrane, odnosno Slavonija.
"Kada na snagu stupi novi sporazum o zoni slobodne trgovine čija bi članica, primjerice, trebala postati i Srbija, bojimo se da bi na naše tržište mogle doći velike količine pšenice po cijeni od 50 do 60 lipa po kilogramu kojoj naši seljaci neće moći konkurirati, kao što ni vinogradari neće biti konkurenti ponudi koja je ovih dana stigla iz Moldove, a koja nudi svoje grožđe za 1,30 kuna po kilogramu", obrazložio je Friščić.
HSS stoga traži od Vlade da što prije osmisli mjere te snimi bilance što će i pod kojim uvjetom doći na hrvatsko tržište te tek onda potpiše sporazum o CEFTA-i, rekao je predsjednik HSS-a. Dodao je kako je, radi zaštite domaćih potrošača, nužno u Hrvatskoj osnovati i neovisni laboratorij u kojem će se obavljati ispitivanja prehrambenih proizvoda koji će u Hrvatsku dolaziti iz novih članica CEFTA-e.
Prema riječima Josipa Friščića, HSS je "progovorio o opasnostima koje Hrvatskoj prijete od proširenja CEFTA-e jer želi skrenuti pozornost na teme od istinskog značenja za hrvatskog čovjeka".
"Previše se vremena troši na večeru u Veroni koja bi po nama trebala biti stvar pravne države, a ne tolikog razvlačenja po medijima dok je u državi toliko drugih, puno važnijih tema i problema", zaključio je Friščić.
Također je izrazio i nezadovoljstvo HSS-a provedbom sporazuma koji je Vlada u ožujku potpisala s poljoprivrednim udrugama podsjetivši da rok za isplatu poticaja, sukladno sporazumu, istječe za koji dana, a da poticaji seljacima još uvijek nisu isplaćeni.
"Problema ima i s privatizacijom državne zemlje koja se također ne provodi sukladno sporazumu", ocijenio je Friščić.
Konferenciji za novinare nazočan je bio i predsjednik slavonske Regionalne organizacije HSS-a Zdravko Kelić koji je zamjerio "aktualnoj vlasti da nije ni izdaleka učinila dovoljno kako bi zaštitila domaće poljoprivrednike" koji su, kako je rekao, izloženi brojnim nedaćama. Pritom je posebno izdvojio prekomjerni uvoz hrane koji bi, po njegovoj procjeni, ove godine mogao biti i veći od prošlogodišnjih i iznositi gotovo dvije milijarde dolara.