Nemiri u Mađarskoj uslijedili su nakon što je u javnost procurio tonski zapis na kojoj je premijer Ferenc Gyurcsany izjavio da je zajedno sa svojom Socijalističkom strankom četiri godine lagao o stanju u državnom proračunu kako bi izborio pobjedu na parlamentarnim izborima, održanima u travnju ove godine.
Premijer je pobijedio na izborima dijelom zahvaljujući i obećanju da će smanjiti poreze a u nastojanju da smanji proračunski manjak koji će ove godine dosegnuti 10,1 posto BDP-a, postupio je upravo suprotno, povisivši poreze i smanjivši porezne olakšice. Vrijednost tih mjera dosegnut će u 2007. 4,6 milijardi dolara.
Slijedom mađarskih političkih previranja tečaj forinte pao je u odnosu na euro za jedan posto na 273,68 forinti za euro. Val rasprodaja zahvatio je i tržište državnih obveznica a slabost se proširila i na susjedne države, pri čemu je poljski zlot oslabio u odnosu na euro 0,3 posto na 3,96 zlota za euro a blago su oslabile i češka i slovačka kruna.
U gotovo cijeloj regiji zabilježen je pad vrijednosti državnih obveznica a indeks poljskog i slovačkog tržišta pao je za više od jedan posto.
"Mađarska je danas glavna tema. U srednjoj Europi tinjaju brojna neriješena politička pitanja ali nema sumnje da mađarska danas funkcionira kao otponac te da snažno utječe na čitavu srednjoeuropsku regiju", konstatirala je Juliet Sampson iz londonskog HSBC-a.
Tržišta su sve nervoznija zbog mogućnosti Gyurcsanyjeva odlaska s premijerske dužnosti, što bi moglo ugroziti provedbu nužnog programa reformi. "Vjerodostojnost reformskog programa povezana je s njegovim položajem i to je razlog pada tečaja forinte. Ode li Gyurcsany, njegov će se nasljednik suočiti s još većim izazovom stjecanja i očuvanja povjerenja", dodala je Sampson.
Mađarsko je tržište dionica ove godine zbog fiskalnih problema zabilježilo najlošije rezultate među pandanima u regiji ali već godinama ekonomski preživljava kupujući vrijeme.
Najnoviji mađarski politički problemi tek su posljednji u dugom nizu teškoća zbog kojih ulagači skeptično reagiraju na ustrajnost regije u provedbi reformi i sposobnosti pojedinih zemalja da u ciljanom roku pristupe eurozoni.
Prošlogodišnji izbori u zemljama regije urodili su nestabilnim postizbornim koalicijama koje obuhvaćaju radikalne stranke, sklone podizanju javne potrošnje i blokadi procesa privatizacije, što bi moglo poništiti gospodarske rezultate postignute proteklih godina.
Tako se u Poljskoj vladajuća konzervativna stanka hrva s ljevičarskim koalicijskim partnerima koji prijete blokadom proračuna i prijevremenim izborima bude li odbačen njihov prijedlog za podizanjem sredstava za javnu potrošnju.
"Tijekom 2006. zemlje srednjoeuropske regije jedna za drugom odgađale su datume pristupa eurozoni. Za srednju Europu kao cjelinu politika djeluje kao kočnica i brine ulagače koji razmišljaju na dulji rok", upozorio je Martin Blum iz bečke Bank Austria CA-IB.
Čini se da se bliži kraj i višegodišnjeg razdoblja niskih stopa inflacije a vjerojatno podizanje kamatnih stopa utjecat će na tržišta obveznica.
Prisutan je rizik za tržišta obveznica, konstatirao je Jon Harrison iz londonske Dresdner Kleinwort, prognozirajući da se povlačenje ulagača iz regije neće biti masovno ali i da je njihova smanjena nazočnost neizbježna