Predsjednik Mesić objasnio je da ide na summit nesvrstanih u Havani kako bi otvorio nove putove suradnje sa zemljama s kojima Hrvatska do sada nije imala razvijenu suradnju, a može je imati i može imati od nje koristi.
On je podsjetio da se ove godine navršavaju važne obljetnice - 50 godina od susreta Tito-Naser-Nehru na Brijunima kada su postavljeni temelji pokreta i 45 godina od I. summita koji je održan u Beogradu.
Nakon raspada bivše države Hrvatska je promatrač u Pokretu od 1992., a dosad su ju na summitima zastupali ministri ili pomoćnici ministara.
Osnivači pokreta, jugoslavenski predsjednik Tito, egipatski Gamel Naser i Džavaharlal Nehru na Brijunima su 1956. donijeli deklaraciju o zajedničkoj politici miroljubive koegzistencije nasuprot blokovskoj podjeli svijeta.
Ovogodišnji summit u Havani, odigrava se 27 godina poslije summita nesvrstanih koji je također u glavnom gradu Kube održan 1979. godine, što je bio posljednji skup organizacije na kojem je Tito sudjelovao prije smrti 1980.
Mesićevo sudjelovanje na summitu uklapa se u njegovu politiku otvaranja Hrvatske, politički i ekonomski prema svim zemljama svijeta.
Nesvrstani, kojih je danas 116, impoznatna su brojka u organizaciji UN-a s kojima su hrvatske tvrtke u prošlosti surađivale i rado bi tu suradnju i obnovile, smatra hrvatski predsjednik.
Na Kubi će, kako se očekuje, biti predstavnici i drugih zemalja proizašlih iz bivše Jugoslavije bilo u statusu promatrača (BiH te Srbija) bilo u statusu gosta, ali nijedna kao članica pokreta.
Mesić je tijekom svojih mandata opetovao da uz prioritete euroatlantskog povezivanja Zagreb treba težiti suradnji s cijelim svijetom i ta će dimenzija naći mjesta u njegovu izlaganju i bilateralnim susretima, kojih se očekuje nekoliko, prema izvoru iz Ureda predsjednika.
Obzirom da Hrvatska lobira za poziciju nestalne članice u Vijeću sigurnosti UN-a (od 2007. do 2009.) očekuje se da će u bilateralnim susretima predsjednik nastojati osigurati potporu sugovornika.
Jednotjedni skup bit će posvećen globalnim temama: terorizmu, razoružanju, međunarodnom dijalogu sjever-jug, kriznim žarištima i temama razvoja, socijalnoj politici i ljudskim pravima (voda, energetika, nepismenost, krijumčarenje ljudi, droga i korupcija).
Summitje u svijetu već privukao veću pozornost s aspekta nedavne operacije domaćina skupa 80-godišnjeg predsjednika Fidela Castra koji je sredinom ljeta, zbog bolesti, komunističku državu privremeno povjerio mlađemu bratu Raulu no organizatori su najavili njegovo svečano obraćanje sudionicima.
Nakon Kube, hrvatski predsjednik otputovat će u SAD na zasjedanje Opće skupštine UN-a.