Prema podacima američkog ministarstva pravosuđa, skupina hrvatskih političkih aktivista, predvođenih Zvonkom Bušićem, 10. rujna 1976. otela je civilni zrakoplov na letu od New Yorka do Chicaga s namjerom da iz njega izbace letke nad Londonom i Parizom, u kojima se objašnjava hrvatski slučaj u tadašnjoj Jugoslaviji i poziva na njezinu neovisnost.
Zrakoplov je sletio u Pariz gdje su se otmičari predali nakon što su na njihov zahtjev ti proglasi objavljeni u američkom tisku. Otmičari su prije otmice u jednom pretincu njujorške podzemne željeznice ostavili bombu, a preko pilota su proslijedili informacije o njoj. Ipak, prilikom deaktiviranja te bombe poginuo je jedan američki policajac.
Zvonko Bušić, temeljem američkog Zakona o borbi protiv otmica, osuđen je zbog otmice i djela koje je dovelo do smrti druge osobe, na kaznu doživotnog zatvora s mogućnošću pomilovanja nakon deset godina. Takva kazna predviđala je puštanje na slobodu nakon 30 godina izdržanog zatvora, odnosno 11. rujna 2006 godine. Za otmicu zrakoplova s njim su osuđeni i njegova supruga Julienne Eden Bušić (na fotografiji) te još troje Hrvata koji su svi odslužili svoje zatvorske kazne.
Iz američkog veleposlanstva doznaje se da je uobičajena procedura u takvim slučajevima da se Bušić radi deportacije prebaci u nadležnost ministarstva za domovinsku sigurnost odnosno uprave za provođenje imigracijskih i carinskih propisa.
Zvonko Bušić jedan je od pionira hrvatske slobode, izjavio je u utorak predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, komentirajući najave da bi taj hrvatski emigrant ovih dana trebao biti pušten iz američkog zatvora nakon odsluženih 30 godina kazne zbog terorizma.
"Zvonko Bušić borac je za hrvatsku slobodu, samo upotrebljene metode bile su takve naravi da nisu bile u skladu s demokratskim standardima. Ali, nesporno je da je Bušić sa svojom skupinom želio ukazati na neodrživi položaj Hrvata i beogradsku hegemoniju", kazao je Šeks na konferenciji za novinare u povodu jesenskog saborskog zasjedanja.
Šeks je izvijestio da je hrvatsko državno vodstvo, a posebno bivši predsjednik Franjo Tuđman, u više navrata pokušavalo ishoditi ranije Bušićevo puštanje na slobodu, razgovorajući o tome s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom, državnim tajnicima i ministrima pravosuđa.
Hrvatske vlasti, kazao je, pokušavale su američkim dužnosnicima objasniti da je Bušićeva kazna prestroga budući da je smrt američkog policajca prilikom otmice zrakoplova izazvana nesretnim slučajem, da Bušić i njegova skupina to nisu planirali niti htjeli da se dogodi. "No, na tome (ranijem puštanju Bušića iz zatvora) se nije uspjevalo", dodao je Šeks.
Izrazio je uvjerenje da je Bušić izdržao sve apsolutne rokove kazne koje za sudjelovanje u terorističkom aktu predviđaju američki zakoni, te da su stoga stečeni svi uvjeti za prestanak izdržavanja zatvorske kazne. Ne zna, kaže, je li Bušić u cijelosti izdržao zapriječenu kaznu ili je pomilovan, ocijenivši da su američke vlasti, najavom njegova puštanja na slobodu, "vjerojatno zaključile da je kazna ispunila svoju svrhu".
Šeks ne vidi nikakve razloge koji bi povezivali Bušića i njegove postupke s današnjim terorizmom, posebno ne s napadima na New York i Washington 11. rujna 2001., a smatra i da u SAD-u i Europi ne postoji nitko tko je izdržao 30-godišnju zatvorsku kaznu za slična djela.