FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Papa kleknuo pred "Veronikinim rupcem"

RIM, 1. rujna 2006. (Hina/Reuters) - Papa Benedikt XVI postao je u petak prvi rimokatolički poglavar koji je u samostanu Manoppello u Apeninima posjetio "Veronikin rubac", relikviju kojom je prema kršćanskoj tradiciji obrisan znoj s Isusova čela na križnom putu i koja je čudesno zabilježila njegove crte lica.
RIM, 1. rujna 2006. (Hina/Reuters) - Papa Benedikt XVI postao je u petak prvi rimokatolički poglavar koji je u samostanu Manoppello u Apeninima posjetio "Veronikin rubac", relikviju kojom je prema kršćanskoj tradiciji obrisan znoj s Isusova čela na križnom putu i koja je čudesno zabilježila njegove crte lica.

Papa je kleknuo pred relikvijom poznatom i pod nazivom "Sveto lice", koju kapucinski fratri čuvaju već stoljećima.

"Zajedno tragamo da upoznamo lice Gospodina našega i u njemu pronađemo put našim životima", kazao je papa pred svećenicima i hodočasnicima nakon što je pogledao relikviju uokvirenu zlatom i srebrom iznad oltara.

Krhka tkanina s krvavo crvenim mrljama jasno ocrtava bradatog muškarca koji nevjerojatno sliči još poznatijoj relikviji, Torinskom platnu ili Svetom pokrovu u sjevernoj Italiji, koju neki kršćani štuju kao platno kojim je omotano Kristovo tijelo.

Rubac je veličine 17 puta 24 centimetra, a prema legendi, hrabra Židovka imenom Veronika obrisala je Isusu čelo dok je nosio težak križ na leđima ulicama Jeruzalema do mjesta smaknuća, Golgote - Lubanjskog mjesta. Za rubac mnogi drže da posjeduje svojstvo iscjeljenja, a u srednjovjekovnim vremenima se smatralo čudesnim što se Kristovo lice može vidjeti samo pod određenim kutovima. Podrijetlo Veronikinog rupca je nepoznato. Veronika se ne spominje u Bibliji već u apokrifnom spisu o Kristovom životu zvanom Djela Pilatova. U Italiji Veronikin rubac štuju barem od 12. stoljeća.

Rubac se do 1608. nalazio u Vatikanu ali je nestao tijekom radova obnove. Legenda kaže da ju je žena jednog vojnika prodala plemiću u zamjenu za slobodu svog muža, a plemić je platno potom darovao kapucinima.

Spominje se i u Danteovoj Božanstvenoj komediji u kojoj su mjesto našli i hrvatski hodočasnici: "Ko' čovjek možda iz Hrvatske, koji/Veroniku nam vidjet došao je/da pred tom slavom starodavnom stoji/zabezeknut, a misli mu se roje:/Gospodine moj, Isukrste Bože,/takvo je dakle bilo lice tvoje?".

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙