19. - 25. kolovoza 2006.
SADRŽAJ:
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
GSV-U PREDSTAVLJENE VLADINE SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE
VLADA: DO 2011. 4000 STANOVA
BIROKRACIJA NAJVEĆI PREPREKA STRANIM ULAGANJIMA
POČETKOM RUJNA VLADA ĆE PREDSTAVITI MODEL REGULATORNE
STOPA NEZAPOSLENOSTI ZA SRPANJ PALA NA 15,7 POSTO
MF: KRAJEM SVIBNJA JAVNI DUG 114 MILIJARDI KUNA
FITCH POVISIO REJTING HRVATSKE S BBB- NA BBB+
DOBIT BANAKA U PRVOM POLUGODIŠTU DVIJE MILIJARDE KUNA
ZABA: ŠEST TISUĆA NOVIH STAMBENIH KREDITA
PODRAVSKA BANKA: DOBIT 6,69 MILIJUNA KUNA
HANFA: IMOVINA MIROVINSKIH FONDOVA 14,2 MILIJARDE KUNA
NO PLIVE O BARROVOJ PONUDI
SASTANAK O PRIVATIZACIJI MAESTRALA
ZELENO SVJETLO PRETVARANJU DUGA PETROKEMIJE ZA PLIN U DRŽAVNI UDIO
U BRODOGRADILIŠTU "3. MAJ" PORINUT TREĆI TANKER ZA LETONSKOG NARUČITELJA
JADROPLOV: GUBITAK U PRVOM POLUGODIŠTU 13,28 MILIJUNA KUNA
NESTLE ADRIATIC POVEĆAO PRODAJU
DALMACIJACEMENT: DOBIT 51,22 MILIJUNA KUNA
RADNICI KAMEN INGRADA PODNIJELI KAZNENE PRIJAVE
TEKSTILPROMET: GUBITAK 960 TISUĆA KUNA
GKG POTPISALO MANDATNO PISMO S EBRD-OM
PULA: UGOVOR ZA NABAVU 22 NOVA GRADSKA AUTOBUSA
U VIROVITICI OTVORENA PODUZETNIČKA ZONA II
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
GSV-U PREDSTAVLJENE VLADINE SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2007.-2009. koje je u četvrtak na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća(GSV) socijalnim partnerima predstavio ministar financija Ivan Šuker, dobra su osnova za daljnju raspravu, ocijenio je nakon sjednice jedan od sindikalnih predstavnika i predsjednik GSV-a Ivan Tomac. Vlada neće odustati od smjernica ekonomske i fiskalne politike, poručili su Vladini predstavnici. Potpredsjednica Vlade i dopredsjednica GSV-a Jadranka Kosor ponovila je da će u pregovorima, koji će započeti početkom rujna, Vlada ponuditi povećanje osnovice plaće od pet posto. Ministar Šuker mišljenja je kako će plaće u državnoj upravi uskoro početi uvažavati profesionalnost i kvalitetu rada, kako ne bi dolazilo do odljeva kadrova. Najavio je kako će se sredstva za isplatu mirovina, s planiranih 28,3 milijardi kuna u 2006. povećati na oko nešto više od 30 milijardi kuna u 2007. Predloženo je i da se zdravstvu sredstva povećaju sa 14,4 na 15,2 milijarde kuna, a s obzirom na mini-reformu zdravstva, Šuker smatra da će se povećanim sredstvima, sljedeće godine, stabilizirati zdravstveni sustav. Osnovna pretpostavka za izradu fiskalne projekcije za predstojeće trogodišnje razdoblje je ubrzanje ekonomsko-gospodarskog rasta, naglasio je Šuker, dodajući kako očekuje da će u gospodarski rast u ovoj godini biti 4,5 posto, a u 2009. oko pet posto. Najavio je i postupno smanjenje inflacije, te provođenje daljnje fiskalne prilagodbe koja se ogleda u smanjenju deficita središnje države jer, po njegovoj ocjeni, svi makroekonomski pokazatelji i prihodi proračuna ukazuju da će projekcija deficita od tri posto za 2006. godinu biti ostvarena. Prihodi bi u 2007. u odnosu na 2006. rasli 6,2 posto, u 2008. u odnosu 6,6 posto i u 2009. oko 6,2 posto u odnosu na prerhodnu godinu. Za kamate se sljedeće godine predviđa povećanje od 500 milijuna kuna, što je praktički trošak deficita 2006. ocijenio je Šuker.
VLADA: DO 2011. 4000 STANOVA
Država će do kraja 2011. izgraditi 3.600, te kupiti još 400 stanova i na taj način zbrinuti povratnike, bivše nositelje stanarskog prava na područjima koja su izvan područja posebne državne skrbi. Do kraja ove godine završit će pripreme, a do kraja 2011. izgradnja oko 120 stambenih objekata s oko 3.600 stanova za najam po modelu javno privatnog partnerstva, najavio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka na sjednici Vlade u petak na kojoj je prihvaćen program stambenog zbrinjavanja povratnika, bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi. Ministarstvo je zaprimilo 4.425 zahtjeva za povrat izbjeglih građana koji su prije stanovali u društvenim stanovima, zahtjevi se provjeravaju i procjenjuje se da je potrebno izgraditi, ili kupiti oko 4.000 stanova, kazao je Kalmeta. Za provedbu tog programa putem javno privatnog partnerstva država će trebati osigurati ukupno 3,07 milijardi kuna, a troškove gradnje otplaćivala bi s odgodom u roku od 25 godina. Godišnji trošak državnog proračuna procjenjuje se na oko 123 milijuna kuna, a Ministarstvo mora za ovu godinu već je osiguralo oko 35 milijuna kuna. Povratnici, bivši nositelji stanarskog prava u tim stanovima imali bi status zaštićenog najmoprimca i plaćali zaštićenu najamninu koja trenutno iznosi 2,54 kune po metru kvadratnom. To su državni stanovi i ostaju u vlasništvu države, oni se ne mogu prodavati niti bi se mogli nasljeđivati, pa bi na kraju ostali na raspolaganju državi za rješavanje socijalnih ili sličnih slučajeva, istaknula je ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Program će se provoditi putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, a do kraja ove godine raspisat će se javni poziv za odabir tvrtki partnera koji će graditi te stanove. Tom bi partneru država plaćala najam, a na kraju otplate, odnosno nakon 25 godina oni bi postali imovina države. Svugdje gdje je moguće stanovi bi se gradili na državnom vlasništvu, a na lokacijama gdje nije moguće zemljište bi se kupilo.
BIROKRACIJA NAJVEĆI PREPREKA STRANIM ULAGANJIMA
Najveću prepreku stranim ulaganjima u Hrvatsku predstavlja birokracija, pa je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva poduzelo akciju za pokretanje tzv. regulacijske giljotine, rekao je u srijedu u Varaždinu pomoćnik ministra gospodarstva Slobodan Mikac na sastanku o mogućnostima suradnje Varaždina s partnerima iz Austrije. To znači da će se ukinuti svi suvišni i neopravdani propisi, od kojih su neki još iz bivše Jugoslavije, kazao je. "Proceduru ćemo pojednostaviti što je više moguće, jer je ona i u nama konkurentskim zemljama, poput Mađarske, Slovačke ili Moldavije, znatno jednostavnija", rekao je Mikac. Predstavnik austrijske gospodarske komore i savjetnik za trgovinu austrijskog veleposlanstva u Hrvatskoj dr. Peter Hasslacher istaknuo je da je istraživanje provedeno među europskim tvrtkama koje ulažu u Hrvatsku pokazalo i da, osim birokracije, prepreku ulaganjima predstavljaju i korupcija, pravosuđe i zakonski propisi. Velik dio stranih tvrtki, rekao je Hasslacher, u Hrvatsku je uložio zbog zemljopisnog položaja, gospodarskog rasta, stupnja razvoja te statusa kandidata za EU. Austrija je najveći strani ulagač u Hrvatsku. Od ukupno 11,6 milijardi eura izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja prvog tromjesečja ove godine 28,7 posto došlo je iz Austrije.
POČETKOM RUJNA VLADA ĆE PREDSTAVITI MODEL REGULATORNE
Početkom rujna hrvatska će Vlada započeti proces regulatorne giljotine koji bi u roku šest do devet mjeseci mogao rezultirati ukidanjem 30 do 50 posto nepotrebnih i neprimjenjivih propisa i procedura. Prednost regulatorne giljotine, u hrvatskoj varijanti 'hitroreza', je što je brza i učinkovita, a i iskustva drugih zemalja pokazuju da znatno smanjuje administrativne postupke, troškove i i rizike poslovanja, pridonosi većoj transparentnosti, te smanjenju korupciju, a njena provedba osigurala bi i mehanizme trajne kontrole, odnosno kontinuiranog praćenja je li neka uredba, ili pravilnik potrebna i usklađena sa zakonom. Naime, iz iskustava drugih zemalja, procjenjuje se da bi rezultat regulatorne giljotine u prvoj fazi i u Hrvatskoj mogao biti ukidanje 30 do 50 posto postojećih neprimjenjivih procedura, te pojednostavljenje daljnjih 30 do 40 posto. Proces regulatorne giljotine ustvari podrazumijeva stvaranje opsežnog popisa propisa i procedura na razini svih tijela državne uprave, te nekoliko faza filtriranja - u samom ministarstvu, središnjem tijelu za regulatornu reformu, zainteresiranim stranama, kao što su tvrtke - tijekom kojih se izbacuje sve što je nepotrebno, neprimjenjivo i ilegalno, te se ti akti jednom Vladinom odlukom otpisuju bez daljnjeg pravnog djelovanja. Opravdanost svakog propisa ocjenjivala bi se na temelju toga, je li potreban, je li u skladu sa zakonom i je li tržišno prijateljski orijentiran, odnosno je li povoljan za poslovanje. Provjeravala bi se i njegova usklađenost s propisima Svjetske trgovinske organizacije i EU. Tek kada započne proces revizije tih propisa znat će se o kojem je točno broju riječ, a prvo područje u koje bi se išlo, kako se najavljuje, bio bi skup propisa vezanih uz poslovne aktivnosti.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
STOPA NEZAPOSLENOSTI ZA SRPANJ PALA NA 15,7 POSTO
Stopa registrirane nezaposlenosti za srpanj pala je ispod 16 posto i za taj je mjesec iznosila 15,7 posto, pokazuju prvi podatci Državnog zavoda za statistiku. To je najniža stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj zabilježena u posljednjih desetak godina otkako Zavod računa tu stopu uz isti obuhvat. U odnosu na mjesec prije stopa registrirane nezaposlenosti pala je za 0,3 postotnih bodova, a zamjetan je i kontinuirani pad stope na godišnjoj razini i u odnosu na srpanj 2005. stopa nezaposlenosti za srpanj ove godine manja je za 1,3 postotna boda.
MF: KRAJEM SVIBNJA JAVNI DUG 114 MILIJARDI KUNA
Ukupni javni dug Hrvatske, koji podrazumijeva unutarnji i vanjski dug države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, te izdana državna jamstva, krajem svibnja ove godine iznosio je 113,9 milijardi kuna ili 46,1 posto nominalne vrijednosti očekivanog BDP-a za ovu godinu, podatci su Ministarstva financija. Doda li se tom i dug Hrvatske banke za obnovu i razvoj s iznosom od 6,45 milijardi kuna, javni dug je krajem svibnja iznosio 120,4 milijardi kuna ili 48,7 posto procijenjenog BDP-a. Prema podatcima iz redovnog mjesečnog statističkog biltena Ministarstva financija, iznos ukupnog javnog duga, danih jamstava i duga HBOR-a u svibnju je u odnosu na travanj smanjen za 70,8 milijuna kuna. Na to je utjecalo smanjenje duga središnje države koji je krajem svibnja iznosio 86,6 milijardi kuna, što je za 86,8 milijuna kuna manje nego krajem travnja, zatim smanjenje iznosa danih državnih jamstava za 212,9 milijuna kuna, na 12,5 milijardi krajem svibnja, te smanjenje duga HBOR-a za 169,2 milijuna kuna. Dug lokalne države u svibnju se zadržao na travanjskoj razini od 1,3 milijarde kuna, dok je povećan dug izvanproračunskih fondova i to za 398,1 milijun kuna, na 13,5 milijardi kuna krajem svibnja. U usporedbi s krajem prošle godine središnja je država svoj ukupni dug smanjila za 376,1 milijun kuna, a njena orijentacija na zaduživanje na domaćem tržištu vidljiva je iz podataka o smanjenju inozemnog, a povećanju unutarnjeg duga. Tako je u pet mjeseci ove godine središnja država smanjila svoj vanjski dug za oko 4,1 milijardu kuna, te istodobno povećala svoj unutarnji dug za 3,7 milijardi kuna.
FITCH POVISIO REJTING HRVATSKE S BBB- NA BBB+
Međunarodna agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Fitch povisila je krajem prošlog tjedna country ceiling rejting Hrvatske, odnosno gornju granicu rejtinga za izdavatelje privatnog sektora, s BBB- na BBB+, navodi se u priopćenju. Glavni razlog podizanja country ceiling rejtinga skupini od 40 zemalja, uključujući i Hrvatsku, jest revizija metodologije kojom agencija želi osigurati veću transparentnost pri utvrđivanju rejtinga.
3. BANKARSTVO I FINANCIJE
DOBIT BANAKA U PRVOM POLUGODIŠTU DVIJE MILIJARDE KUNA
Banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine ostvarile bruto dobit nešto veću od dvije milijarde kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB). To je za 289 milijuna kuna ili 16,3 posto veća dobit nego u prvom polugodištu prošle godine. Od ukupno 34 banke, njih 32 su poslovale s dobiti, dok su dvije zabilježile gubitak. Ukupna aktiva 34 banke u Hrvatskoj na kraju lipnja ove godine iznosila je 277,7 milijardi kuna, što je za 6,7 posto ili 17,4 milijarde kuna više nego na kraju 2005., a za 17,8 posto ili za 42 milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveću dobit prije oporezivanja u prvoj polovici ove godine, po nerevidiranim je podacima, ostvarila je Privredna banka Zagreb, u iznosu od 519,5 milijuna kuna, što predstavlja 25,1 posto od ukupne bruto dobiti svih banaka. Slijedi Zagrebačka banka sa 467,4 milijuna kuna bruto dobiti ili udjelom od 22,6 posto. Na te dvije vodeće banke (obje u talijanskom vlasništvu) otpada 47,7 posto od ukupne bruto dobiti svih banaka. Treće mjesto po ostvarenoj dobiti zauzima Raiffeisenbank Austria sa 251,2 milijuna kuna (udio od 12,1 posto), dok je četvrta Erste&Steiermaerkische banka sa 207,2 milijuna kuna (udio 10 posto). Slijede Splitska banka (koju je krajem lipnja preuzeo francuski Societe Generale), sa 153,7 milijuna, te Hypo Alpe-Adria-Bank sa 117,8 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Tih prvih šest banaka, sve u većinskom stranom vlasništvu, ostvarilo je 83 posto ukupne dobiti svih banaka u Hrvatskoj. Potom slijedi jedna banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u prvom ovogodišnjem polugodištu ostvarila bruto dobit od 67,4 milijuna kuna. Gubitke su pak zabilježile dvije banke - Požeška banka u iznosu od 1,2 milijuna kuna, i Primorska banka, 1,48 milijuna kuna. Prvih šest banaka raspolažu i sa više od 80 posto aktive svih banaka u Hrvatskoj. Po veličini aktive i dalje vodi Zagrebačka banka, sa 66,2 milijarde kuna, što je rast aktive za 4,3 posto u odnosu na kraj 2005. godine. Udio aktive Zagrebačke banke u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj iznosi 23,8 posto. Aktiva Privredne banke Zagreb porasla je za 5,5 posto, na 50,5 milijardi kuna (udio od 18,2 posto). Na trećem je mjestu sa 32,7 milijardi kuna aktive Erste&Steiermaerkische banka, koja bilježi rast aktive za 7,6 posto. Slijedi s 29,8 milijardi kuna Raiffeisenbank Austria (RBA), koja je ostvarila porast aktive za 4 posto.
ZABA: ŠEST TISUĆA NOVIH STAMBENIH KREDITA
Zagrebačka banka u prvih je šest mjeseci ove godine odobrila je 1,9 milijardi kuna novih stambenih kredita, što je za 127 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, objavljeno je u ponedjeljak iz ZABA-e. Gotovo šest tisuća novih kredita rezultat je dodatno pojačanog interesa građana za kupnju nekretnina te unapređenja ponude stambenog financiranja u Zagrebačkoj banci, napominju iz te banke. Najveći rast zabilježen je tijekom kasnih proljetnih mjeseci, a dodatan interes očekuje se u rujnu i listopadu ove godine. Tim porastom udio stambenih kredita i dalje čini polovicu ukupnog kreditnog portfelja građana u Zagrebačkoj banci, a s 11 milijardi kuna stambenih kredita kontinuirano drži vodeću poziciju u stambenom kreditiranju u Hrvatskoj uz najveći tržišni udio. Najveći dio ukupnih stambenih kredita vezan je uz euro, pri čemu udio kredita s valutnom klauzulom uz švicarski franak nije veći od 23
posto.
PODRAVSKA BANKA: DOBIT 6,69 MILIJUNA KUNA
Dobit Podravska banke u prvom polugodištu iznosila je 6,69 milijuna kuna, što je za 6,02 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, podaci su iz financijskog izvještaja te banke objavljenog na Varaždinskoj burzi. Prihodi Podravske banke od kamata u prvih šest mjeseci iznosili su 58 milijuna kuna, što je za 12,68 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Kamatni prihodi od građana iznosili su 37,27 milijuna kuna, a od poduzeća 14,93 milijuna kuna. Prihodi od kamata od financijskih institucija dosegnuli su 2,65 milijuna kuna, a ostali prihodi od kamata 3,15 milijuna kuna. Istodobno, neto prihodi od kamata u prvom polugodištu iznosili su 30,53 milijuna kuna i povećani su za 4,1 posto.
HANFA: IMOVINA MIROVINSKIH FONDOVA 14,2 MILIJARDE KUNA
Ukupna neto imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) u Hrvatskoj iznosila je na kraju srpnja ove godine 13,89 milijardi kuna te je u odnosu na prethodni mjesec povećana za 3 posto, odnosno za 405,4 milijuna kuna, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Istovremeno je neto imovina šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ODMF) povećana za 5,12 posto te je krajem srpnja iznosila više od 279,7 milijuna kuna. Devet zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (ZDMF) je pak krajem prošlog mjeseca upravljalo s neto imovinom od 36,27 milijuna kuna, što znači da je ukupna neto imovina svih mirovinskih fondova na kraju srpnja premašila 14,2 milijarde kuna. Najveći udio u imovini OMF-ova krajem srpnja je imao AZ OMF, 41,17 posto, odnosno više od 5,72 milijardi kuna. Taj fond bilježi i najveći udio u broju članova - 38,67 posto ili 497.768 osiguranika, od ukupno 1,28 milijuna, koliko ih je krajem srpnja bilo u drugom mirovinskom stupu. Slijedi Raiffesen OMF, čija je imovina iznosila 4,35 milijarde kuna, tj. 31,34 posto, a koji je brojio 421.603 članova (32,75 posto). Imovina PBZ/Croatia osiguranje OMF-a krajem srpnja iznosila je 2,36 milijarde kuna ili 16,95 posto u ukupnoj imovini OMF-a. Taj je fond krajem srpnja imao 218.242 člana (16,95 posto). U segmentu ODMF-ova je pak na prvom mjestu Raiffesen fond, s imovinom u iznosu od 156,6 milijuna kuna ili 56 posto ukupne imovine ODMF-ova. Broj članova tog fonda iznosio je 22.959 ili 36,79 posto od ukupno 62.401 osiguranika u trećem mirovinskom stupu. Slijedi AZ profit fond, koji je upravljao s 25,72 posto ili 71,9 milijuna kuna imovine te je okupljao 20.784 ili 33,31 posto članova.
4. TVRTKE
NO PLIVE O BARROVOJ PONUDI
Nadzorni odbor Plive objavio je u srijedu u dnevnom tisku mišljenje o ponudi američkog Barra za preuzimanje Plive, u kojem kaže da je je Barrova ponuda fer, te da predstavlja dugoročno atraktivnu razvojnu perspektivu za Plivu. Plivin Nadzorni odbor je objavom mišljenja ispunio obvezu iz Zakona o preuzimanju dioničkih društava, koji propisuje da je NO izdavatelja (u ovom slučaju Plive), obvezan u roku od sedam dana od objavljivanja ponude za preuzimanje objaviti svoje obrazloženo mišljenje o ponudi za preuzimanje. Nadzorni odbor Plive u svom mišljenju uz ostalo ističe da, nakon savjetovanja s nezavisnim financijskim savjetnikom, Deutsche Bankom, drži da cijena koju je Barr ponudio, u iznosu od 743 kune po dionici, predstavlja fer vrijednost Plivinih dionica. Uz Barr, u utrci za Plivu sudjeluje islandski Actavis, koji je Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga 9. kolovoza uputio zahtjev za odobravanjem objavljivanja ponude za preuzimanje.
SASTANAK O PRIVATIZACIJI MAESTRALA
Za razvoj Hotela Maestral neophodne su daljnje investicije od strane kvalitetnih strateških partnera, zajednički je naglasak s razgovora potpredsjednika Vlade Damira Polančeca s predstavnicima lokalne samouprave, Hotela Maestral i sindikata turizma i usluga, održanih u utorak. Prema priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću, na sastanku je istaknuta važnost zadržavanja radnih mjesta, te važnost da potencijalni ponuditelj relevantnim jamstvima jamči realizaciju poslovnog plana. Sudionici sastanka složili su se da je potrebno podići kategorizaciju objekata, dovesti kvalitetnog strateškog partnera i produžiti turističku sezonu s tri na 12 mjeseci. "Glede dodjele dionica jedinicama lokalne i područne samouprave bez naknade, čija se mogućnost spominjala u medijima i uspoređivala s Gradom Opatijom, konstatirano je da se ovdje ne radi o imovinsko-pravnim sporovima, te je naglašena nemogućnost dodjele dionica Maestrala bez naknade", navodi se u priopćenju. Na poziv potpredsjednika Vlade Damira Polančeca u Banskim dvorima održan je sastanak sa županicom Dubrovačko-neretvanske županije Mirom Buconić, gradonačelnicom Dubrovnika Dubravkom Šuicom, saborskim zastupnikom Franom Matušićem, direktorom Hotela Maestral Davorkom Obuljenom, te predsjednikom Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduardom Andrićem. Sastanak na kojem se isključivo razgovaralo o privatizaciji Hotela Maestral, protekao u korektnijem ozračju od onoga kakav se, pojedinim izjavama u medijima, stvarao u javnosti, navodi se u priopćenju. Potpredsjednik Vlade Polančec istaknuo je da je otvoren za razgovore sa čelnicima županije i grada u vezi privatizacije ostalih društava na području Dubrovačko-neretvanske županije, te je odbacio tvrdnje pojedinih lokalnih dužnosnika o višekratnim odgodama dogovorenih sastanaka na tu temu. Na natječaj Hrvatskog fonda za privatizaciju za prodaju 69,96 posto dionica Hotela Maestral, po početnoj cijeni od 72,16 milijuna kuna, pristiglo je osam ponuda. Taj je natječaj izazvao burne reakcije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a predstavnici nekoliko političkih stranaka zatražili su njegovo poništenje.
ZELENO SVJETLO PRETVARANJU DUGA PETROKEMIJE ZA PLIN U DRŽAVNI UDIO
Država bi uskoro mogla povećati svoj udio u kutinskoj Petrokemiji sa sadašnjih 54,68 posto na 63,26 posto, a za uzvrat bi jedinoj hrvatskoj tvornici mineralnih gnojiva 'oprostila' dug za plin iz 1999. koji je, s kamatama, krajem travnja ove godine dosegnuo iznos od 231 milijun kuna. Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dala je Ministarstvu gospodarstva 'zeleno svjetlo' za pretvaranje potraživanja za plin iz 1999. u temeljni kapital u kutinskoj tvrtki, zaključivši da takvo što ne bi predstavljalo državnu potporu. Kako Vlada odluku o pretvaranju potraživanja Petrokemije u temeljni kapital može donijeti tek nakon mišljenja Agencije, takav bi se prijedlog, nakon što je Agencija rješenje objavila u najnovijem broju Narodnih novina, uskoro mogao naći pred samom Vladom. Vijeće AZTN-a zaključilo je da se u konkretnom slučaju ne radi o državnoj potpori, jer za to nisu kumulativno ispunjeni svi uvjeti. U konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet prema kojem bi, pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital, Petrokemija stekla ekonomsku prednost na tržištu koju ne bi ostvarila kroz svoje redovno i normalno poslovanje, navodi se u rješenju. Vijeće je pritom uzelo u obzir činjenicu da je gubitak Petrokemije posljedica okolnosti na koje kutinska tvrtka nije mogla utjecati - državna kontrola cijena u razdoblju od 1993. do 2000. (šteta 187,3 milijuna kuna), ukidanje regresa za mineralna gnojiva (ukinuto 1999. i šteta za Petrokemiju od 100,9 milijuna kuna), obustava plina tijekom zimskih mjeseci (šteta od 464,4 milijuna kuna), te pretrpljene ratne štete (230 milijuna kuna). Te štete ukupno iznose 982,6 milijuna kuna, a, kako se potvrđuje i u rješenju Agencije, Petrokemija je gubitke u poslovanju nastale iz navedenih razloga uglavnom snosila sama zbog čega nije mogla podmiriti dug za plin iz 1999. Prema iznijetim podatcima, Petrokemija je 2005. završila s gubitkom od 29,5 milijuna kuna, što je značajno smanjenje u odnosu na 2003. kada je iznosio gotovo 97 milijuna kuna, a smanjenje gubitka rezultat je bržeg porasta ukupnih prihoda u odnosu na ukupne rashode. Agencija je razmotrila i Program financijske konsolidacije Petrokemije prema kojemu se u ovoj godini planira gubitak od 49,4 milijuna kuna, a Petrokemija od iduće, 2007. planira poslovati s dobiti (2007. sa 1,8 milijuna kuna dobiti, a već 2008. sa 20,3 milijuna kuna dobiti).
U BRODOGRADILIŠTU "3. MAJ" PORINUT TREĆI TANKER ZA LETONSKOG NARUČITELJA
U Brodogradilištu "3. maj" u subotu je porinut tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija, nosivosti 51.800 tona, koji se gradi za "Latvian Shipping Company" iz Rige. Tanker je dugačak 195,3 metra, širok 32,2 metra i visok 17,8 metara, a gaz mu je 12 metara. Riječ je o trećem od 10 tankera vrijednih oko 350 milijuna dolara koje će riječko brodogradilište isporučiti istom naručitelju iz Letonije. Prema podacima iz Uprave Brodogradilišta "3. maj", u knjizi narudžaba je 16 brodova, vrijednih oko 660 milijuna dolara, koji bi trebali biti izgrađeni do 2010. U izgradnji brodova još se ostvaruju gubici, ali oni se postupno smanjuju, a tako je i s rokovima izgradnje, naveli su iz Uprave.
JADROPLOV: GUBITAK U PRVOM POLUGODIŠTU 13,28 MILIJUNA KUNA
Gubitak splitskog brodara Jadroplov za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 13,28 milijuna kuna, objavila je ta tvrtka u financijskom izvješću koje prenosi Zagrebačka burza. Prošle godine, u prvom polugodištu Jadroplov je ostvario dobit od 30,04 milijuna kuna. Uprava u svom komentaru uz financijsko izvješće kao razlog gubitka u prvom polugodištu navodi negativan utjecaj tečajnih razlika, pogoršanje stanja na međunarodnom pomorskom tržištu i povećana ulaganja u održavanje brodova. Ukupni prihodi Jadroplova u prvom polugodištu iznosili su 139,87 milijuna kuna i bili su za 20,1 posto manji od prihoda iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Značajan pad prihoda, od 14,78 posto, na 128,21 milijuna kuna, zabilježen je kod prodaje u inozemstvu. Istovremeno, ukupni rashodi povećani su za 5,6 posto, na 153,16 milijuna kuna.
NESTLE ADRIATIC POVEĆAO PRODAJU
Tvrtka Nestl? Adriatic u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci na regionalnom tržištu (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija) ostvarila prodaju u iznosu od 176 milijuna kuna, što je 37 posto više nego u istom razdoblju lani. Prodano je ukupno 4.070 tona proizvoda ili 26 posto više u odnosu na prvo polugodište prošle godine, priopćeno je iz te tvrtke .U Hrvatskoj je tvrtka ostvarila prodaju u iznosu od 80 milijuna kuna, odnosno 10 posto više, a prodala je 1.570 tona proizvoda. Na hrvatskom je tržištu, kako se navodi u priopćenju, zabilježen organski rast u iznosu od 15 posto. Temeljem ostvarenih rezultata u prvom polugodištu u tvrtki za 2006. godinu planiraju prosječni godišnji rast od 30 posto temeljen na intenzivnom ulaganju u postojeće i razvoj novih proizvoda, kao i unapređenju njihove distribucije i dostupnosti.
DALMACIJACEMENT: DOBIT 51,22 MILIJUNA KUNA
Proizvođač cementa Dalmacijacement poslovao je u prvih šest mjeseci ove godine s neto dobiti od 51,22 milijuna kuna, podatak je iz poslovnog izvještaja te tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje dobit je manja za 12,6 posto. Ukupni prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci iznosili su 462,72 milijuna kuna, što je za 4,8 posto više od prihoda iz istog prošlogodišnjeg razdoblja. Dalmacijacement je dio svjetske grupacije Cemex sa sjedištem u Meksiku, koja je kupovinom britanske grupacije RMC u ožujku 2005. godine zauzela značajan položaj na europskom tržištu cementa.
RADNICI KAMEN INGRADA PODNIJELI KAZNENE PRIJAVE
Trideset i troje djelatnika "Kamen Ingrada" Općinskom je državnom odvjetništvu u Požegi podnijelo kaznene prijave protiv bivšega predsjednika uprave te tvrtke Vlade Zeca, članice uprave Đurđice Kristić i člana tadašnje uprave Požeške banke Vinka Matijevića, potvrdio je u utorak zamjenik općinske državne odvjetnice u Požegi Vlado Novak. Rekao je kako je kaznene prijave Odvjetništvo zaprimilo sredinom lipnja ove godine te da je u tijeku njihova obrada i prikupljanje podatka. Kaznene su prijave podnijeli djelatnici Kamen Ingrada tvrdeći da su ih obmanuli čelni ljudi Kamen Ingrada i bivše Požeške banke. Naime, radnici su dizali hipotekarne kredite od oko 180 tisuća kuna na svoje obiteljske kuće ili stanove za potrebe Kamen Ingrada i njegovih tvrtki kćeri. Kako Kamen Ingrad nije otplaćivao rate kredita kao što im je obećano, sada im banka prijeti ovrhom imovine.
TEKSTILPROMET: GUBITAK 960 TISUĆA KUNA
Trgovačka tvrtka Tekstilpromet u prvih je šest ovogodišnjih mjeseci zabilježila 960 tisuća kuna neto gubitka, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak iznosio 2,67 milijuna kuna. Rezultati poslovanja za prvih šest ovogodišnjih mjeseci nešto su bolji u odnosu na isto razdoblje prošle godine, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Varaždinska burza. Tako su ukupni prihodi tvrtke povećani jedan posto, na 407,2 milijuna
kuna.
5. OSTALO
GKG POTPISALO MANDATNO PISMO S EBRD-OM
U povodu izdavanja korporativnih obveznica Gradskog komunalnog gospodarstva (GKG), vrijednih dvije milijardi kuna direktor tog poduzeća Slobodan Ljubičić i direktorica i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Charlottte Ruhe potpisali su u srijedu mandatno pismo kojim EBRD postaje glavni investitor u izdanju tih obveznica. Te će obveznice biti emitirane krajem ove ili početkom iduće godine. Na svečanosti potpisivanja bio je i gradonačelnik Milan Bandić koji je rekao da će ta sredstva biti upotrijebljena za zagrebačke mega-projekte kao što su sanacija vodoopskrbne mreže, izgradnja spalionice smeća, obnova prometne infrastrukture i voznog parka ZET-a, te zagrebački model stanogradnje. Dodao je da će se projekti dovršiti u desetak godina i koštati oko 10 milijardi kuna te da se EBRD obvezao da će biti glavni investitor u izdanju obveznica, odnosno da će odmah otkupiti 30 posto izdanja.
PULA: UGOVOR ZA NABAVU 22 NOVA GRADSKA AUTOBUSA
Ugovor o davanju zajma Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Pulaprometu za nabavu 22 nova gradska autobusa potpisali su u četvrtak u Puli direktor za gradsku infrastrukturu EBRD-a Thomas Maier, pulski gradonačelnik Boris Miletić i direktor Pulaprometa Igor Škatar. Riječ je o investiciji vrijednoj pet milijuna eura. Trinaest velikih i devet autobusa srednje veličine s najmodernijim motorima i s prilagođenim rampama za prijevoz osoba s invaliditetom trebali bi biti na pulskim cestama početkom iduće godine. EBRD-ovi konzultanti financirat će i izraditi gradsku prometnu strategiju, koja će stajati 300 tisuća eura.
U VIROVITICI OTVORENA PODUZETNIČKA ZONA II
U Virovitici je potkraj prošloga tjedna otvorena Poduzetnička zona II, namijenjena razvoju malog i srednjeg poduzetništva, ukupne površine 6,8 hektara. U gradnju te virovitičke Poduzetničke zone Grad Virovitica i Ministarstvo gospodarstva uložili su 7 milijuna kuna. U toj zoni prodano je svih 20 parcela, na kojima bi uskoro trebali biti sagrađeni pogoni za proizvode od drveta, metala, željeza, četiri uslužna obrta i jedan skladišno-distribucijske prostor. Poduzetnici i obrtnici koji su se odlučili baviti proizvodnjom i zaposliti više od 10 radnika, za četvorni metar zemljišta morali su izdvojiti samo jednu kunu. Oni koji planiraju više od petoro novozaposlenih platili su 10 kuna, a do pet novozaposlenih 20 kuna.
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić