12. - 18. kolovoza 2006.
SADRŽAJ:
MINGORP POSLAO ODGOVOR SLOVENSKOM MINISTRU VIZJAKU
HNB: KRAJEM SVIBNJA HRVATSKI VANJSKI DUG 27,13 MILIJARDU EURA
AMERIČKE VLASTI RAZMATRAJU BARROVU PONUDU ZA PREUZIMANJE PLIVE
BARR U DNEVNOM TISKU OBJAVIO PONUDU ZA PREUZIMANJE PLIVE
KRAŠ GRUPA: NETO DOBIT U ŠEST MJESECI 20,3 MILIJUNA KUNA
LURA I PODRAVKA PREKINULI RAZGOVORE OKO EUROBEV-A
DOBIT ZVEČEVA U PRVOM POLUGODIŠTU 4,07 MILIJUNA KUNA
GRUPA INGRA: POLUGODIŠNJA DOBIT 12,8 MILIJUNA KUNA
CROATIA OSIGURANJE: RAST NETO DOBITI OD 9,5 POSTO
SAPONIA: DOBIT 4,45 MILIJUNA KUNA
VARTEKS GRUPA U PRVOM POLUGODIŠTU S UPOLA MANJIM GUBITKOM
DOBIT TANKERSKE PLOVIDBE 118,8 MILIJUNA KUNA
SMANJENJE DOBITI LUKE PLOČE
AUTO-HRVATSKA: DOBIT U PRVOM POLUGODIŠTU 21,18 MILIJUNA KUNA
CROATIA AIRLINES: PAD DOBITI ZBOG CIJENE GORIVA
USKORO LET PULA-BEOGRAD
SINDIKAT I RADNIČKO VIJEĆE TDR-A PROTIV ISPLATE OTPREMNINA POBUNJENIMA
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
MINGORP POSLAO ODGOVOR SLOVENSKOM MINISTRU VIZJAKU
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva odgovorilo je na pismo slovenskog ministra gospodarstva Andreja Vizjaka vezano za uplatu novca za razgradnju Nuklearne elektrane Krško, a novac za razgradnju se, ističu u Ministarstvu, redovito osigurava. Pismo ministra gospodarstva Branka Vukelića slovenskom ministru Vizjaku poslano je u srijedu. U slovenskom Ministarstvu gospodarstva kažu da službeni odgovor hrvatske strane još nije stigao, a slovenski mediji i u četvrtak, pozivajući se na krugove bliske Vizjaku, najavljuju da će Slovenija pokrenuti arbitražu, jer drži da Hrvatska ne ispunjava odredbe članka 11. međudržavnog sporazuma o nuklearci, a koji predviđa da Hrvatska osnuje fond za razgradnju, kako je to ranije učinila Slovenija. Vizjak je početkom tjedna za Delo izjavio da je, koliko on zna, problem Hrvatske u novcu, te da "uopće ne zna" da li Hrvatska stvarno izdvaja novac za tu namjenu. Hrvatski ministar gospodarstva u pismu slovenskom kolegi obrazlaže da je posebnom uredbom još u travnju definirano izdvajanje sredstava za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva i razgradnju nuklearke. Prema toj uredbi, objavljenoj u Narodnim novinama početkom svibnja, Hrvatska elektroprivreda (HEP) mora godišnje na poseban proračunski račun uplaćivati 14,25 milijuna eura, te u pet godina i zaostatke za 2004. i 2005. (ukupno 218,6 milijuna kuna i to uplaćujući u svakoj godini po četiri tromjesečne rate, svaku u visini 10,9 milijuna kuna). HEP je, kako je već ranije objavljeno, do sada uplatio više od 60 milijuna kuna, a do kraja rujna uplatit će i treću ovogodišnju ratu. Taj će se novac s posebnog računa prebaciti na račun fonda kada se posebnim zakonom osnuje sam fond, a prijedlog zakona, kako se doznaje, u proceduru bi mogao na jesen. HEP uplaćuje novac, odnosno novac se redovito uplaćuje i uplaćivat će se, tako da će se potrebna sredstva s hrvatske strane osigurati, ističu u Ministarstvu. Poručuju pritom kako Vlada i Ministarstvo prihvaćaju svoje obveze, te opetuju kako ne vide razloga mogućoj arbitraži. Slovenski ministar gospodarstva sredinom srpnja je od ministra Vukelića zatražio da mu pošalje plan konkretnih poteza vezanih uz osnivanje fonda za prikupljanje novca za razgradnju nuklearke i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, odnosno zatražio osnivanje fonda za razgradnju, najavljujući u suprotnom arbitražu. Slovenska vlada je zbog, kako tvrdi, oklijevanja Hrvatske da osigura sredstva za razgradnju zajedničke nuklearke, ideju o arbitraži zbog neosnivanja fonda prvi put iznijela u jesen prošle godine nakon što je HEP protiv Slovenije pokrenuo arbitražu s odštetnim zahtjevom za neisporučenu struju. HEP, naime, potražuje približno 30 milijuna eura zbog kašnjenja Republike Slovenije da osigura HEP-u sva suvlasnička prava u NE Krško, a prema Ugovoru između vlada dviju zemalja, zbog čega ni nuklearka u spornom razdoblju nije HEP-u isporučivala električnu energiju.
2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
HNB: KRAJEM SVIBNJA HRVATSKI VANJSKI DUG 27,13 MILIJARDU EURA
Hrvatski je vanjski dug na kraju svibnja ove godine iznosio 27,13 milijardi eura i u odnosu na svibanj prošle godine povećan je za 3,3 milijarde eura ili za 13,8 posto, pokazuju podatci Hrvatske narodne banke. Prema podatcima središnje banke vanjski je dug Hrvatske na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, povećan za 318 milijuna eura ili za 1,18 posto, dok je od početka godine povećan za 6,2 posto, odnosno nominalno za 1,59 milijardi eura. Kako su sredinom srpnja izvijestili iz HNB-a, inozemni dug u posljednje vrijeme raste po nešto usporenijem trendu, te je krajem lipnja iznosio 27,3 milijarde eura. To bi značilo da je u lipnju inozemni dug povećan za 200 milijuna eura u odnosu na kraj svibnja. Podatci o vanjskom dugu do kraja svibnja pokazuju da su banke i poduzeća i dalje glavni generatori rasta vanjskog zaduženja.
3. TVRTKE
AMERIČKE VLASTI RAZMATRAJU BARROVU PONUDU ZA PREUZIMANJE PLIVE
Američko Savezno povjerenstvo za trgovinu (FTC) produljilo je razmatranje je li ponuda američke farmaceutske tvrtke Barr za preuzimanje hrvatske Plive u skladu s propisisima protiv monopola, priopćio je u utorak Barr. Prema glasnogovornici Barra Carol Cox, američka kompanija i dalje očekuje da će dobiti odobrenje FTC-a za preuzimanje Plive, no možda će morati prodati manje proizvodne pogone za generičke lijekove kako bi udovoljila zahtjevima FTC-a. Također, Barrovo natjecanje za Plivu nije uvjetovano FTC-ovim odobrenjem. Barr je FTC-ovo odobrenje zatražio 7. srpnja u skladu s američkim zakonom. Rok za razmatranje bio je 30 dana, a prije njegova isteka FTC je zatražio produljenje.
BARR U DNEVNOM TISKU OBJAVIO PONUDU ZA PREUZIMANJE PLIVE
Američka farmaceutska kompanija Barr u ponedjeljak je u hrvatskom dnevnom tisku objavila javnu ponudu svim dioničarima Plive za preuzimanje Plive, uz cijenu od 743 kune po dionici. Javnu ponudu objavilo je europska podružnica Barr Grupe, Barr Laboratories Europe, sa sjedištem u Nizozemskoj, a osim u dnevnom tisku ponuda će se objaviti i u Narodnim novinama i od te objave počet će teći rok od 30 dana za važenje ponude. Temeljni kapital Plive iznosi 1.859.264.800 kuna i podijeljen je na 18.592.648 redovnih dionica, nominale 100 kuna, a svaka redovna dionica daje pravo na jedan glas u skupštini tako da skupština broji ukupno 18.592.648 glasova (umanjeno za broj glasova koji u dano vrijeme otpada na vlastite dionice Plive). Barr, kako se navodi i u ponudi, na dan objave ne drži ni jednu dionicu Plive, bilo neposredno bilo putem zajedničkog djelovanja s drugim osobama.
KRAŠ GRUPA: NETO DOBIT U ŠEST MJESECI 20,3 MILIJUNA KUNA
Kraš grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila konsolidirane prihode od prodaje u visini 429,8 milijuna kuna, odnosno ukupne prihode od 451,7 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 423,6 milijuna kuna, objavio je Kraš. Neto dobit Kraš grupe u prvih je šest mjeseci iznosila 20,3 milijuna kuna, što je šest milijuna kuna manje nego u isto vrijeme lani. Pritom iz Kraša napominju da je neto dobit manja iako je opseg ukupne prodaje na prošlogodišnjoj razini, a izvoz matičnog društva povećan je za 5,9 posto. Ostvareni opseg prodaje rezultat je naglašene marketinške orijentacije Kraša kao i povećanog ulaganja u tržište, prije svega u trgovinu i reklamu, ističu iz Kraša. Pritom naglašavaju da je na ostvarene rezultate snažno utjecalo povećanje cijene šećera kao strateške sirovine u konditorskoj industriji, kao i dijela drugih sirovina. Cijena šećera tako je u prvih šest mjeseci ove godine porasla za 25 posto u odnosu na 2005. godinu, naglašavaju iz Kraša. Na visinu ostvarenih prihoda nepovoljan utjecaj imalo je i smanjenje tečaja eura i dolara, s obzirom da prihodi od prodaje u inozemstvu zauzimaju visok udio u ukupnim prihodima Kraš grupe. U prvih šest mjeseci ove godine Kraš je na tržište lansirao 49 novih i inoviranih proizvoda, a iz hrvatskog proizvođača konditorskih proizvoda kao najznačajnije izdvajaju proizvodi asortimana Kraš 1911, plasiran u povodu 95. obljetnice kompanije, te paletu redizajniranih Dorina čokolada. Od strateških projekata naglasak je stavljen na ulaganja u modernizaciju proizvodnje čokolade i ostalih kakao proizvoda, ističu iz Kraša.
LURA I PODRAVKA PREKINULI RAZGOVORE OKO EUROBEV-A
Dvije hrvatske prehrambene tvrtke - Lura i Podravka okončale su, odnosno prekinule pregovore u vezi mogućeg preuzimanja Eurobev-a, Lurinog povezanog društva koje se bavi proizvodnjom bezalkoholnih pića. Razgovori su okončani zbog nemogućnosti postizanja sporazuma o ključnim uvjetima, priopćeno je iz Lure. Iz te kompanije najavljuju da će nastaviti već ranije započete razgovore s drugim potencijalnim partnerima. Eurobev d.o.o. je društvo osnovno iz Divizije pića Lure, a poslovanje kao samostalna pravna osoba u vlasništvu Lure započelo je početkom svibnja ove godine. U asortimanu Eurobev-a nalaze se pića poznatih domaćih robnih marki Voćko, Bono, Inka i Nara, a Eurobev ima ekskluzivno pravo punjenja, prodaje i distribucije proizvoda asortimana Pepsi na području Hrvatske, unutar kojeg se nalazi paleta proizvoda robnih marki Pepsi, Mirinda, i 7Up.
DOBIT ZVEČEVA U PRVOM POLUGODIŠTU 4,07 MILIJUNA KUNA
Neto dobit prehrambene industrije Zvečevo u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4,07 milijuna kuna i u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjena je za 44,4 posto, podaci su iz izvještaja o poslovanju Zvečeva objavljenog na Varaždinskoj burzi. Ukupni prihodi tvrtke pali su za 1,2 posto, na 84,57 milijuna kuna. Od prodaje u zemlji, Zvečevo je ostvarilo 73,98 milijuna kuna, a od prodaje u inozemstvu 8,28 milijuna kuna prihoda. Najviše prihoda, kaže se u komentaru Uprave, ostvareno je prodajom konditorskih proizvoda. Ukupni rashodi povećani su za 2,8 posto, na 80,6 milijuna kuna.
GRUPA INGRA: POLUGODIŠNJA DOBIT 12,8 MILIJUNA KUNA
Grupa Ingra ostvarila je tijekom prvog polugodišta ove godine konsolidirani poslovni prihod od 118,31 milijun kuna, odnosno ukupne prihode od 127,58 milijuna kuna, dok su istodobno ukupni rashodi iznosili 83,75 milijuna kuna. U tom je razdoblju povećana dobit, koja prije oporezivanja iznosi 12,88 milijuna kuna, što je za 76,6 posto više od prošlogodišnje, objavljeno je u četvrtak iz Ingre, a prenosi Zagrebačka burza. Dodaje se da je tijekom srpnja isplaćen i predujam dividende za 2005. godinu u iznosu od 70 kuna po dionici, dok će ostatak biti isplaćen tijekom godine. S obzirom da je projekt stambeno-poslovne izgradnje lica 191 ušao u svoju zrelu fazu, započet je novi investicijski ciklus, navode iz te tvrtke. Osim započete gradnje 16 urbanih vila na Srebrnjaku, Ingra planira i izgradnju prvog većeg stambeno-poslovnog kompleksa u Dubrovniku, nakon što je na snagu stupio novi GUP, dok je greenfield investicija Turističkog naselja Posedarje u fazi projektiranja i pripreme realizacije. Kao dio Hrvatskog konzorcija graditelja, Ingra kontinuirano sudjeluje na izgradnji dionice autoceste Dugopolje - Ploče. Također sudjeluje u izgradnji i opremanju Hidroelektrane Lešće, čiji se početak radova očekuje krajem rujna. U BiH su nastavljeni radovi na izgradnji telekomunikacijske mreže. Kod inozemnih projekata izvan regije, najznačajniji dio odnosi se na tri nova ugovorena investicijska projekta u Alžiru, u ukupnom iznosu većem od 100 milijuna kuna, kao i Srednjem istoku kroz isporuku hidromehaničke opreme. Također, Ingra nastavlja kontinuirani nastup u okviru detašmana na njemačkom tržištu, dok su ostali projekti vezani uz tržišta Rusije, Ukrajine, Sudana i Libije.
CROATIA OSIGURANJE: RAST NETO DOBITI OD 9,5 POSTO
Grupa Croatia osiguranje ostvarila je u prvom polugodištu ove godine neto dobit u iznosu od 65,1 milijun kuna, što je 9,5 posto više od dobiti u istom razdoblju prošle godine, priopćeno je iz Croatia osiguranja. Ukupni prihodi Grupe u prvom polugodištu iznose 1,83 milijarde kuna, što je porast od 10,1 posto u odnosu na prvu polovicu 2005. Ukupni rashodi u iznosu od 1,74 milijarde kuna veći su 10,2 posto u odnosu na prvo polugodište lani. Iz toga, kako se navodi u priopćenju, proizlazi financijski rezultat u iznosu od 89,4 milijuna kuna, koji je 8,7 posto veći od rezultata u prvom polugodištu 2005. Grupa Croatia osiguranje i nadalje bilježi značajan porast zarađene premije u neživotnim i životnim osiguranjima. Zarađena premija Grupe u neživotnim osiguranjima iznosi 1,22 milijarde kuna i bilježi porast od 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je kod životnih osiguranja zarađena premija porasla za 8,6 posto i iznosi 146,4 milijuna kuna.
SAPONIA: DOBIT 4,45 MILIJUNA KUNA
Dobit kemijske industrije Saponia za prvih šest mjeseci ove godine povećana je prema istom prošlogodišnjem razdoblju za 12,6 posto, na 4,5 milijuna kuna, podatak je iz poslovnog izvješća tvrtke objavljenog na Varaždinskoj burzi. Za 6,5 posto, na 228,9 milijuna kuna, povećani su ukupni prihodi Saponie, pri čemu su prihodi od prodaje u zemlji narasli za 4,7 posto, na 123,2 milijuna kuna, a od prodaje u inozemstvu za 4,2 posto, na 92,1 milijun kuna. Istovremeno, ukupni rashodi povećani su za 6,4 posto, na 224,5 milijuna kuna.
VARTEKS GRUPA U PRVOM POLUGODIŠTU S UPOLA MANJIM GUBITKOM
Varteks grupa je u prvom polugodištu ove godine poslovala s gubitkom koji je više nego prepolovljen u odnosu na gubitak iz istog razdoblja lani - u prvih šest ovogodišnjih mjeseci gubitak je iznosio 5,74 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani bio 12,41 milijun kuna. Prema konsolidiranim podatcima o poslovanju objavljenim na Varaždinskoj burzi, Varteks grupa je u prvom polugodištu ove godine ostvarila ukupne prihode u iznosu 210,39 milijuna kuna, što je 4 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom su više, za 10,9 posto, porasli prihodi od prodaje u zemlji, sa 85,55 milijuna kuna u prvom polugodištu lani na 94,92 milijuna kuna u prvoj polovici ove godine. Prihodi od prodaje u inozemstvu, koji u poslovnim prihodima imaju udio veći od 46 posto, istodobno su porasli za 3,9 postom, sa 90,85 na 94,44 milijuna kuna.
DOBIT TANKERSKE PLOVIDBE 118,8 MILIJUNA KUNA
Neto dobit Tankerske plovidbe za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 118,78 milijuna kuna, što je za 51,4 posto manje od dobiti iz prvih šest mjeseci prošle godine, podaci su iz poslovnog izvještaja te tvrtke koji prenosi Zagrebačka burza. Ukupni prihodi Tankerske plovidbe za prvih šest mjeseci iznosili su 536,32 milijuna kuna, što je za 19 posto manje nego prošle godine, premda su prihodi od prodaje u inozemstvu koji čine većinu prihoda, narasli za 12 posto, na 488,33 milijuna kuna. Uprava u svom komentaru ističe da društvo posluje uspješno, zahvaljujući stabilnim prihodima od vozarina, posebice u međunarodnom prijevozu. Kako se navodi, društvo nastoji očuvati svoju ulogu u prijevozu sirove nafte Sredozemljem, kao i ponudu brodova za prijevoz rasutih tereta.
SMANJENJE DOBITI LUKE PLOČE
Neto dobit Luke Ploče za prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 4,74 milijuna kuna, što je znatno manje od 13,15 milijuna kuna koliko je iznosila neto dobit u istom prošlogodišnjem razdoblju, podaci su iz izvještaja o poslovanju Luke Ploče objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi tvrtke u prvih šest mjeseci iznosili su 56,94 milijuna kuna, što je za 14,6 posto manje od prihoda iz prvog lanjskog polugodišta kada su iznosili 66,66 milijuna kuna. Veći dio prihoda, Luka Ploče ostvarila je prodajom u inozemstvu (BiH), u iznosu od 39,82 milijuna kuna. Ukupni rashodi smanjeni su za 2,4 posto, sa 53,44 na 52,15 milijuna kuna.
AUTO-HRVATSKA: DOBIT U PRVOM POLUGODIŠTU 21,18 MILIJUNA KUNA
Neto dobit tvrtke Auto-Hrvatska u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 21,18 milijuna kuna, što je za 22 posto manje od dobiti iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, objavljeno je u izvještaju o poslovanju Auto-Hrvatske na Zagrebačkoj burzi. Smanjenje dobiti Uprava tvrtke pripisuje povećanju poslovnih troškova te izostanku prihoda od prodaje revalorizirane imovine iz prethodne godine. Ukupni prihodi u porastu su u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine za 21 posto i iznosili su 407,16 milijuna kuna. Od prodaje u zemlji Auto-Hrvatska je ostvarila u prvih šest mjeseci 390,8 milijuna kuna, a od prodaje u inozemstvu 4,2 milijuna kuna.
CROATIA AIRLINES: PAD DOBITI ZBOG CIJENE GORIVA
Nacionalni zrakoplovni prijevoznik Croatia Airlines (CA) poslovao je u prvih šest mjeseci ove godine s neto dobiti od 21,07 milijuna kuna, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju ostvario dobit od 44,86 milijuna kuna, podaci su iz poslovnog izvješća CA-a objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Smanjenje dobiti od 47 posto, posljedica je većeg rasta materijalnih troškova od čega se najveći rast odnosi na povećanje cijene goriva, navodi Uprava CA-a u komentaru poslovnog izvješća. Ukupni prihodi CA-a u prvom polugodištu iznosili su 733,28 milijuna kuna i bili su za 0,43 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.
USKORO LET PULA-BEOGRAD
Ravnatelj zračne luke Pula Bruno Rogović najavio je da će se uskoro ponovno uspostaviti zračni promet između Pule i Beograda, prenose u srijedu beogradski elektronički mediji. "Imamo zajednički interes, a to je uspostaviti zračni prijevoz između Beograda i Pule. Taj je let i prije postojao, a koliko je važno obnoviti ga svjedoče podaci o broju autobusa koji svakodnevno iz Istre kreću u Srbiju", naveo je Rogović u razgovoru za web stranicu beogradske zračne luke "Nikola Tesla". On je dodao da su u tijeku razgovori s turističkim agencijama i zračnim kompanijama o početku prvih letova. Možemo reći da smo dosta odmakli u ostvarivanju te namjere", naglasio je Rogović.
4. SINDIKATI
SINDIKAT I RADNIČKO VIJEĆE TDR-A PROTIV ISPLATE OTPREMNINA POBUNJENIMA
Radničko vijeće Tvornice duhana Rovinj (TDR) i podružnica Sindikata poljoprivrede u TDR-u usprotivili su se potkraj prošloga tjedna isplati otpremnina radnicima bivše Tvornice duhana Zagreb (TDZ) koji su protekla četiri mjeseca zaposjeli pogon u Jagićevoj ulici, tražeći poništenje privatizacije kojom je TDR postao vlasnikom TDZ-a. Radničko vijeće i sindikat izričito su protiv isplate otpremnina pobunjenim radnicima jer bi to bilo "nagrađivanje protupravnog ponašanja radnika koji su nerazumnim postupcima nanijeli golemu štetu tvrtki i doveli u pitanje egzistenciju više tisuća radnika i njihovih obitelji", stoji u priopćenju predsjednika Radničkog vijeća Alena Obrovca i glavnog sindikalnog povjerenika Damira Kuharića. Na zajedničkoj sjednici Radničkog vijeća i sindikalne podružnice još su jednom osuđeni postupci Novog sindikata i tridesetak radnika, te je zatraženo da Uprave TDR-a pokrene postupak za nadoknadu štete protiv Marija Ivekovića i Novog sindikata, te čelnika Hrvatske udruge sindikata Ozrena Matijaševića. No, svjesni naglašene socijalne odgovornosti tvrtke čiji su 60 postotni vlasnici radnici i umirovljenici, neće se protiviti odluci Uprave da uspostavi dijalog s pobunjenim radnicima i riješi nastalu situaciju na socijalno odgovoran i TDR-u prihvatljiv način.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić