Ruski znanstvenik je odbio sudjelovati u radu Međunarodnog kongresa matematičara koji se održava u Madridu od 22. do 30. kolovoza, a navodno je izjavio da je "odbacio i matematiku jer se i u nju razočarao".
Perelman je nedostupan za komentar jer odbija svaku komunikaciju s javnošću.
Taj je ruski znanstvenik do sada odbijao ponude za napredovanje u karijeri na Matematičkom institutu Ruske akademije znanosti koju je nedavno napustio bez objašnjenja.
Godine 1996. nije se pojavio na svečanosti dodjele nagrada Europskog kongresa matematičara, a odbio je primiti nagradu od milijun američkih dolara američkog matematičkog instituta Clay za rješenje jednog od sedam neriješenih matematičkih "milenijskih problema".
Rođen je 13. lipnja 1966. godine i odrastao je u Sankt Petersburgu.
Pobijedio je na matematičkoj olimpijadi u Budimpešti 1982. godine, a na matematičkom institutu ruske akademije znanosti je radio do kraja 80-ih godina nakon čega je prešao na američki Berkley.
Po povratku u Rusiju osam godina nije se pojavljivao u javnosti i ništa nije objavljivao. U studenom 2002. godine na web stranici "arXiv" pojavio se Perelmanov članak u kojem je naveden i dokaz hipoteze francuskog znanstvenika Henrija Poincarea, jednog od prethodnika teorije relativnosti Alberta Einsteina, s kojom su se od 1904. godine borili najveći znanstvenici svijeta.
Perelman se rješavanjem Poincareove hipoteze počeo baviti 1992. godine, a rezultate nije, kako je uobičajeno, objavio ni u jednom znanstvenom časopisu.
Poincareovu konjukturu je teško objasniti nematematičkim pojmovima a ima središnje mjesto u topografiji, grani matematike koja se bavi proučavanjem nepromjenjivih kvaliteta geometrijskih tijela pri njihovom "izobličavanju".
Mnogi znanstvenici smatraju da je ono što je Perelman napravio vrlo važno jer može pomoći u istraživanju svemira.