HINA - Financijski servis
Ukupni javni dug Hrvatske, koji podrazumijeva unutarnji i vanjski dug države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, te izdana državna jamstva, krajem svibnja ove godine iznosio je 113,9 milijardi kuna ili 46,1 posto nominalne vrijednosti očekivanog BDP-a za ovu godinu, podatci su Ministarstva financija.
Doda li se tom i dug Hrvatske banke za obnovu i razvoj s iznosom od 6,45 milijardi kuna, javni dug je krajem svibnja iznosio 120,4 milijardi kuna ili 48,7 posto procijenjenog BDP-a.
Prema podatcima iz redovnog mjesečnog statističkog biltena Ministarstva financija, iznos ukupnog javnog duga, danih jamstava i duga HBOR-a u svibnju je u odnosu na travanj smanjen za 70,8 milijuna kuna.
Na to je utjecalo smanjenje duga središnje države koji je krajem svibnja iznosio 86,6 milijardi kuna, što je za 86,8 milijuna kuna manje nego krajem travnja, zatim smanjenje iznosa danih državnih jamstava za 212,9 milijuna kuna, na 12,5 milijardi krajem svibnja, te smanjenje duga HBOR-a za 169,2 milijuna kuna.
Dug lokalne države u svibnju se zadržao na travanjskoj razini od 1,3 milijarde kuna, dok je povećan dug izvanproračunskih fondova i to za 398,1 milijun kuna, na 13,5 milijardi kuna krajem svibnja.
Podatci samo za središnju državu pokazuju da u ukupnom njenom dugu od 86,6 milijardi kuna prevladava unutarnji dug s iznosom od 54,3 milijarde kuna, što je u odnosu na travanj povećanje za 25,7 milijuna kuna. Istodobno je pak vanjski dug središnje države smanjen za 61,1 milijun kuna i krajem svibnja iznosio je 32,3 milijarde kuna.
U usporedbi s krajem prošle godine središnja je država svoj ukupni dug smanjila za 376,1 milijun kuna, a njena orijentacija na zaduživanje na domaćem tržištu vidljiva je iz podataka o smanjenju inozemnog, a povećanju unutarnjeg duga.
Tako je u pet mjeseci ove godine središnja država smanjila svoj vanjski dug za oko 4,1 milijardu kuna, te istodobno povećala svoj unutarnji dug za 3,7 milijardi kuna.
Država je, naime, izdanje domaćih obveznica u vrijednosti dvije milijarde kuna u veljači iskoristila za refinanciranje samurajske obveznice, a u ožujku dignula kredita na domaćem tržištu kojim je refinancirana euroobveznica koja je tada stigla na naplatu.
U strukturi duga izvanproračunskih fondova i HBOR-a dominira pak inozemno zaduženje.
Tako se od ukupno 13,5 milijardi kuna duga izvanproračunskih fondova i agencija krajem svibnja gotovo 65 posto toga duga ili 8,7 milijardi kuna odnosi na njihovo inozemno zaduženje, prije svega zaduženje Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta.
Od ukupno 6,4 milijarde kuna duga HBOR-a gotovo 96 posto duga ili 6,2 milijarde kuna odnosi se na inozemni dug.