Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dala je Ministarstvu gospodarstva 'zeleno svjetlo' za pretvaranje potraživanja za plin iz 1999. u temeljni kapital u kutinskoj tvrtki, zaključivši da takvo što ne bi predstavljalo državnu potporu.
Kako Vlada odluku o pretvaranju potraživanja Petrokemije u temeljni kapital može donijeti tek nakon mišljenja Agencije, takav bi se prijedlog, nakon što je Agencija rješenje objavila u najnovijem broju Narodnih novina, uskoro mogao naći pred samom Vladom.
Vijeće AZTN-a zaključilo je da se u konkretnom slučaju ne radi o državnoj potpori, jer za to nisu kumulativno ispunjeni svi uvjeti. U konkretnom slučaju nije ispunjen uvjet prema kojem bi, pretvaranjem potraživanja u temeljni kapital, Petrokemija stekla ekonomsku prednost na tržištu koju ne bi ostvarila kroz svoje redovno i normalno poslovanje, navodi se u rješenju.
Vijeće je pritom uzelo u obzir činjenicu da je gubitak Petrokemije posljedica okolnosti na koje kutinska tvrtka nije mogla utjecati - državna kontrola cijena u razdoblju od 1993. do 2000. (šteta 187,3 milijuna kuna), ukidanje regresa za mineralna gnojiva (ukinuto 1999. i šteta za Petrokemiju od 100,9 milijuna kuna), obustava plina tijekom zimskih mjeseci (šteta od 464,4 milijuna kuna), te pretrpljene ratne štete (230 milijuna kuna).
Te štete ukupno iznose 982,6 milijuna kuna, a, kako se potvrđuje i u rješenju Agencije, Petrokemija je gubitke u poslovanju nastale iz navedenih razloga uglavnom snosila sama zbog čega nije mogla podmiriti dug za plin iz 1999.
Prema iznijetim podatcima, Petrokemija je 2005. završila s gubitkom od 29,5 milijuna kuna, što je značajno smanjenje u odnosu na 2003. kada je iznosio gotovo 97 milijuna kuna, a smanjenje gubitka rezultat je bržeg porasta ukupnih prihoda u odnosu na ukupne rashode.
Agencija je razmotrila i Program financijske konsolidacije Petrokemije prema kojemu se u ovoj godini planira gubitak od 49,4 milijuna kuna, a Petrokemija od iduće, 2007. planira poslovati s dobiti (2007. sa 1,8 milijuna kuna dobiti, a već 2008. sa 20,3 milijuna kuna dobiti).
Agencija procjenjuje da je dobit u poslovanju planirana na realnim osnovama koji se temelje na pozitivnim trendovima koji vladaju na tržištu mineralnih gnojiva, a što će se odraziti kroz povećanu proizvodnju i blagi rast cijena proizvoda na domaćem i stranom tržištu.
Uz omogućavanje poslovanja s dobiti, pretvaranje potraživanja za plin iz 1999. u udjel u temeljnom kapitalu značajno bi povećalo bonitet Petrokemije, što bi omogućilo financiranje putem dugoročnih kredita, a što bi u konačnici također doprinijelo ostvarenju pozitivnog poslovanja.
Nadalje, tržišna vrijednost dionica Petrokemije u stalnom je porastu (krajem 2005. cijena im je bila 114 kuna, a u prvom tromjesečju ove godine 130 kuna) i buduća privatizacija omogućila bi državi kao većinskom vlasniku povrat iznosa koji je pretvoren u temeljni kapital, ocjenjuje Agencija.
Prema iznijetim podatcima, HFP u Petrokemiji ima udio od 48,99 posto, Hrvatska poštanska banka 4,07 posto, Vlada i Središnji državni ured za upravljanje imovinom 1,62 posto (tako je ukupni državni udio 54,68 posto). Udjel ostalih dioničara je 45,32 posto (PBZ 10,77 posto, osječki SZIF 5,02 posto, Proficio 4,80 posto, itd.).
Donese li Vlada odluku o pretvaranju duga za plin iz 1999. u temeljni kapital udio države u Petrokemiji povećao bi se na 63 posto.