Očito je da građani žele čiste račune u političkoj areni, pa se nadamo da će novi zakon kojim će se to pitanje regulirati biti donesen najkasnije do sljedećih izbora, kazao je u srijedu predsjednik hrvatskog ogranka TI-a Zorislav Antun Petrović.
Podsjetio je da zakon kojim se regulira financiranje kampanja i političkih stranaka imaju skoro sve demokratske zemlje svijeta. Jedini izuzetak u Europi je Švedska gdje bi kandidat koji na izborima ne predoči imena svih donatora u startu ionako bio eliminiran iz političke utrke, kaže Petrović.
Stoga TI smatra da je donošenje i promocija pravila u reguliranju financiranja političkih stranaka i kampanja temeljni preduvjet za suzbijanje korupcije i daljnji razvoj demokracije u Hrvatskoj.
Prema rezultatima istraživanja provedenog početkom kolovoza potrebu preciznog zakonskog reguliranja ovog pitanja prepoznalo je čak 89,5 posto hrvatskih građana.
Po mišljenju 61,2 posto ispitanih glavni motiv za davanje donacija je očekivana protuusluga, bilo poslovna bilo kupovina mandata.
Nešto manje od četvrtine ispitanika, 24,2 posto, smatra da su donacije posljedica dobrih privatnih odnosa pojedinaca, odnosno čelnih ljudi tvrtki s čelnicima stranaka ili kandidatima. Samo 7,6 posto ispitanika smatra da je glavni motiv za doniranje sredstava slaganje s političkim programom stranke ili kandidata.
Pri definiranju nepoželjnih pojava u financiranju stranaka i političara skoro polovica građana navela je korištenje sredstava poreznih obveznika u stranačke svrhe. Gotovo četvrtinu (24,8 posto) najviše smeta mogućnost da se financiranjem političkih stranaka kupuje povlašten položaj u poslovanju s državom, a blizu petine ispitanih (19,8 posto) kupovina funkcija u tijelima izvršne vlasti.
Istraživanje je od 1. do 3. kolovoza na reprezentativnom i višestruko stratificiranom uzorku od 1.300 ispitanika napravila agencija Promocija Plus u sklopu projekta "Sprječavanje političke korupcije".