Minimalne mandatne kazne tako će umjesto sadašnjih simboličnih 10 konvertibilnih maraka (oko pet eura) biti tri puta veće, a najveća novčana kazna predviđena zakonom iznosi tisuću KM (oko 500 eura).
Mediji u BiH u ponedjeljak, međutim, upozoravaju da bi umjesto više reda ovaj zakon mogao donijeti samo još veći kaos na bosanskohercegovačkim cestama jer nije donesen cijeli niz provedbenih naputaka koji reguliraju način primjene kaznenih mjera.
Ministar transporta i komunikacija BiH Branko Dokić priznaje da nije učinjeno sve što je trebalo no ističe da vremena za odgodu provedbe novog zakona o sigurnosti prometa nema.
"Krajnje je vrijeme da provedba zakona počne jer je stanje sigurnosti na bosanskohercegovačkim cestama alarmantno", izjavio je Dokić.
Kaosu na prometnicama u BiH uz nedisciplinu vozača pridonosilo je i šarenilo u zakonodavstvu.
Dosad je svaki entitet, odnosno svaka županija unutar Federacije BiH svojim zakonima određivala što je u prometu dopušteno, a što ne pa se tako, primjerice, unutar Sarajevske županije moglo voziti danju bez upaljenih svjetala dok je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji to smatrano kažnjivim prekršajem.
Novim zakonom predviđeno je da ubuduće sva vozila u BiH moraju imati upaljena kratka svjetla i po danu.
Kazna za nepridržavanje ove odredbe je 30 KM (15 eura), koliko i za nevezivanje sigurnosnim pojasom.
Bude li pak vozač u vožnji kroz BiH koristio i mobilni telefon, policajac mu može izreći kaznu od 40 KM (20 eura).
Za prekoračenje brzine do 30 kilometara unutar naseljenog mjesta odnosno 50 izvan naselja može se izreći kazna između 100 i 300 KM (50 do 150 eura), a ista kaznena mjera predviđena je i ako u krvi vozač ima više od 0,3 promila alkohola.
Novost je i to da mandatne kazne više neće naplaćivati policija na mjestu prekršaja nego će vozač dobivati posebni prekršajni nalog.
Ne plati li prekršitelj kaznu u roku od osam dana, zakon je predvidio i ovrhu njegove imovine.
BiH je dobila i sustav kaznenih bodova za vozače po uzoru na druge europske zemlje, a pretpostavka je da bi mogućnost ponovne provjere vozačkih vještina trebala sudionike u prometu natjerati na više discipline pri upravljanju motornim vozilima.
Problem je, međutim, u tome što dan uoči primjene zakona nije definirano tko će i kako voditi evidenciju o kaznenim bodovima baš kao što se ne znaju ni kriteriji po kojima će policajac odrediti treba li netko platiti 100 ili 300 KM kazne.
Nije ustrojena ni središnja baza podataka kako bi policija mogla razmjenjivati informacije o prekršiteljima.
"Sigurno je da će to dovesti do sukoba između građana i policije. Policajci neće znati koje kazne odrediti za određenu vrstu prekršaja, a vozači će im moći postavljati pitanje po kojim ih se to pravilnicima kažnjava", kazao je za sarajevski "Dnevni avaz" zastupnik u Parlamentu BiH Milorad Živković, član parlamentarnog Povjerenstva za promet i komunikacije.
Živković je upozorio da pravilna provedba zakona traži izradu čak 22 pravilnika, a njih jednostavno nema.