Znanstvenici su to ustvrdili nakon istraživanja provedenih u sklopu međunarodnog projekta čiji je cilj bio pokušati katalogizirati oceanski živi svijet. Istraživanje je pokazalo da je mikrobiološka različitost puno veća nego što se do sada vjerovalo, rekao je dr. Mitchell Sogin koji je s kolegama radio na projektu. Istraživanje su znanstvenici objavili u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
"Mikrobi čine veliku većinu morske biomase i temeljni su pokretači Zemljine biosfere", objasnio je dr. Sogin. Mikrobi koji su poslužili za istraživanje prikupljeni su na osam mjesta u Atlantiku i Pacifiku na dubinama od 550 do 4,100 metara. Za lokacije su birana ekstremna mjesta, poput iznimno hladnih ili vrućih područja, primjerice Sjevernog Atlantika i morskog područja koje se nalazi u blizini jednog pacifičkog vulkana.
Znanstvenici su očekivali da će u litri morske vode pronaći oko 2.000 raznih vrsta bakterija pa ih je otkriće o deset puta većem broja mikroogranizama, kako sami priznaju, prilično "šokiralo". "Ovo baca u zaborav sve naše prethodne procjene i ukazuje koliko smo malo o tomu do sada znali", rekao je za BBC dr. Sogin. Unatoč moćnoj najnovijoj identifikacijskoj tehnici koju mikrobiolozi odnedavno koriste, među mikrobima je čak nekoliko tisuća netipičnih vrsta mikroba koji se tom tehnikom uopće ne mogu imenovati, a u podmorju su prisutni u vrlo malim količinama.
"Kad pod laboratorijskim mikroskopom gledate kapljicu morske vode, čini vam se kao da je pred vama vedro nebo posuto zvijezdama", kazao je jedan od znanstvenika Victor Gallardo, želeći istaknuti o kolikom se broju mikroba radi.
Neobični mikroorganizmi vjerojatno doprinose ogromnom rasponu genetskih različitosti u morima i oceanima. "Znamo da će na našem planetu biti većih ekoloških promjena. No, mikrobiološki svijet mora preživjeti te promjene, a jedan od načina da se to realizira su promjene u genomu jer će se samo na taj način moći nositi s raznim novim uvjetima u okolišu", objasnio je dr. Sogin. Znanstvenici će pokušati ustanoviti na koji se način organizmi prilagođavaju promjenama te dugoročno pokušati shvatiti kakvu bi ulogu mogli imati u evoluciji. "Ovi rijetki, prastari organizimi vrlo bi lako mogli dokazati neke ključne dijelove razvoja u prirodi", smatra dr. Sogin, jer, ljudska bića ovise o mikrobima da bi uopće mogla preživjeli na planetu.
Za fotosintezu u oceanima zaslužni su mikrobi, a na taj se način zadržava sunčeva energija. Informacije o mikrobima važan su podatak kada je riječ o klimatskim parametrima. Projekt skupine američkih znanstvenika proširit će se na 1.200 mjesta, uključujući i uzimanje uzoraka s područja poput morskih i oceanskih površina, zatim iz sedimenata s velikih dubina te iz voda s morskog dna odakle izbija metan.
U projekt je uključeno više od 1.700 znanstvenika iz više od 70 zemalja svijeta.