Tako je do kraja lipnja ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 32,5 milijarde kuna, odnosno dosegnuo je gotovo 5,5 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila niskih 46,6 posto.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja lipnja hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 16 posto, a izražen u dolarima za 12,8 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od od 15,2 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 12,2 posto u dolarima.
Od ukupnog iznosa izvoza u prvih šest mjeseci ove godine na redoviti se izvoz odnosilo 58,6 posto ili 2,8 milijardi dolara, što je za 20,9 posto više prema istom razdoblju 2005. godine.
Na izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) odnosilo se 36,3 posto izvoza u tom razdoblju ili 1,74 milijarde USD, što je za 0,1 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Redoviti uvoz prevladava i u ukupnom iznosu hrvatskog uvoza u prvoj polovici ove godine, sa 88,2 posto, odnosno 9,08 milijardi USD ili 12,5 posto više nego u prvih šest mjeseci lani.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u tom je razdoblju najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 24,8 posto, na 1,66 milijardi USD, a izvoz za 35,7 posto, na 704,3 milijuna USD.
Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja lipnja ove godine ostvarila izvoz od 4,4 milijarde USD (rast za 10 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti od gotovo 8,7 milijardi USD (11,6 posto više nego lani).
Unutar prerađivačke industrije, vrijednosno se najveći izvoz u prvih šest mjeseci ove godine odnosi na proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnju, i to u iznosu od 602,2 milijuna USD, što je za 27,5 posto više u odnosu na vrijednost izvoza iz istog razdoblja lani.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 24,2 posto, na 462,8 milijuna USD, dok je na trećem mjestu proizvodnja hrane i pića, sa 407,98 milijuna USD izvoza i rastom od 25,2 posto prema istim lanjskim mjesecima.
Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je Hrvatska do kraja lipnja najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, i to za 3,4 milijardi USD ili 11,7 posto više nego u prošlogodišnjem prvom polugodištu. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno više od milijarde USD (rast za 11,1 posto), odnosni na uvoz cestovnih vozila.
Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, i to sa 1,4 milijarde USD, što je za 9,6 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i u prvom polugodištu ove godine ostale su zemlje Europske unije, na koje se odnosi gotovo 67 posto izvoza (3,2 milijarde USD) te 65,4 posto ukupnog uvoza (6,73 milijarde USD).
Tradicionalno, pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,2 milijarde USD (rast za 24,3 posto prema lani), a iz koje je uvezeno roba za 1,67 milijardi USD (rast od 15,3 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza u prvih je šest mjeseci slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvozu povećan za 1 posto, na 553,7 milijuna USD. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 10,8 posto, na 514,9 milijuna USD.
Po vrijednosti uvoza, sa 1,5 milijardi USD ili 10,6 posto većoj nego u isto vrijeme lani, na drugom je mjestu Njemačka, dok je treća Rusija, iz koje je uvezeno roba za 1,04 milijarde USD ili 29,2 posto više nego u prvoj polovici 2005.