Nije realna brojka da je u Hrvatskoj, prema posljednjem popisu stanovništva 204.000 ili 4,5 posto Srba, kaže Stanimirović, koji procjenjuje da ih je oko 300 tisuća. "Zašto ne prihvaćam posljednji službeni podatak? Prije svega zbog toga što je u uputstvima za popis bilo zapisano da se anketirani ne moraju izjasniti o svojoj nacionalnoj pripadnosti, ako ne žele. A nije ih se izjasnilo 82.000. Ako se od tog broja najmanje 90 posto odnosi na Srbe, a siguran sam da je tako jer je za nama jedan krvavi rat, a upravo Srbi su u proteklom razdoblju, ovdje u Hrvatskoj, najviše bili sotonizirani, provikani, proskribirani... onda je čak na neki način i normalno da se dio ljudi iz straha nije htio nacionalno opredijeliti", kaže Stanimirović, dodajući da niti brojke o povratku izbjeglih u Hrvatsku nisu točne: službeno se tvrdi da se vratilo oko 120 tisuća, a po podacima SDSS-a oko 70 tisuća izbjeglih.
"Mislim da je povratak uglavnom završen", kaže Stanimirović, dodajući da se veći broj povratnika može očekivati samo među onima koji traže svoja stanarska prava, kojima će država osigurati stanove u najam, što je najbolja opcija.
"Nerealno je tražiti stanarsko pravo. Taj problem bi samo rastezali, silne godine bi na tome izgubili... Bojim se da nikakve koristi do toga ne bi imali. Onaj koji pristane na najam stana plaćat će najamninu po važećim mjerilima - od 2,5 do šest kuna po četvornom metru. To će otprilike biti kao nekadašnja stanarina", kaže predsjednik SDSS-a, dodajući da se na temelju sporazuma njegove stranke i HDZ-a o suradnji Vlada obvezala na izgradnju takvih stanova, kao i na elektrifikaciju 5,5 tisuća domaćinstava koja u Hrvatskoj još nemaju struju.
"Moramo jednostavno pritiskati Vladu i dobro iskoristiti okolnost da Hrvatska neće moći postati članica EU ako ne riješi naše probleme. Jer, ako Hrvatska do ulaska u EU ne ispuni obveze prema Srbima, kasnije ništa neće biti od toga", kazao je Stanimirović.
Stanimirović je govorio i o popisima osumnjičenih i optuženih za ratne zločine, na kojima je brojka smanjena s 1800 na 1100 njih. "Mislim da će tu doći do promjene kad Srbija bude preuzela neke slučajeve, tj. kad bude sudila onima za koje neće biti mnogo dilema oko toga ima li razloga za njihovo kazneno gonjenje ili nema. To do sada nije učinila, koliko mi je poznato, zbog čitavog niza drugih prioriteta, ili zbog odgovarajućeg tajminga - Kosova, recimo, koji je u ovom trenutku ipak njen politički prioritet", zaključio je Stanimirović.