FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

POSLOVNI PREGLED broj 481

ZAGREB, 20. srpnja 2006. (Hina) - Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-686; Fax: 01-48-08-821;
ZAGREB, 20. srpnja 2006. (Hina) - Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01-48-08-686; Fax: 01-48-08-821;

POSLOVNI PREGLED broj 481

13.- 20. srpnja 2006.

SADRŽAJ:

VLADA: PLINIFIKACIJA PO PLANU 2

VLADA: SAMO MALI VIŠAK PŠENICE 2

HFP OBJAVIO 'NULTI' NATJEČAJ ZA PRODAJU VUPIKA 2

DAB PRODAJE 49,95 POSTO VLASNIKA ZAGREBAČKOG HOTELA SHERATON 2

DZS: GODIŠNJA STOPA INFLACIJE I U LIPNJU 4 POSTO 3

AZTN: TRGOVINA NA MALO - UMJERENO KONCENTRIRANO TRŽIŠTE 3

DZS: U SVIBNJU IZDANO 1.227 GRAĐEVINSKIH DOZVOLA 3

RAST GRAĐEVINSKIH RADOVA U TRAVNJU 3,8 POSTO 3

U SVIBNJU PAD BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI 4

OBVEZNICE HBOR-A NA LONDONSKOJ BURZI 4

NASTAVLJA SE SNAŽAN RAST KREDITA 4

PRVA SJEDNICA SAVJETA HNB-A U NOVOM SASTAVU 4

SDA: TRŽIŠNA VRIJEDNOST VRIJEDNOSNIH PAPIRA 252 MILIJARDE KUNA 5

PLIVA OBJAVILA PRIMITAK OBAVIJESTI ELL-A O KUPNJI GDR-OVA 5

PLIVA: GLAVNA SKUPŠTINA DIONIČARA 29. KOLOVOZA 5

PLIVA OBJAVILA DOPUNJENU OBAVIJEST ACTAVISA 6

PLIVA: SKUPŠTINI PREDLOŽENA DIVIDENDA OD 12 KUNA PO DIONICI 6

AGROKORU KREDIT IFC-A U IZNOSU 40 MILIJUNA EURA 6

LURA: PROŠLOGODIŠNJA DOBIT RASPOREĐUJE SE U ZADRŽANU DOBIT 7

ATLANTIC GRUPA IZDALA TREĆU TRANŠU KOMERCIJALNIH ZAPISA 7

JANAF: POLUGODIŠNJA NETO DOBIT PORASLA 37,2 POSTO 7

KRAŠ: NASTAVLJEN TREND RASTA PRODAJE I PROIZVODNJE 7

ELEKTROMETAL: DIONIČARIMA 838,67 TISUĆA KUNA 7

GLAVNA SKUPŠTINA VARTEKSA 8

SKUPŠTINA MEDIKE: DOBIT U REZERVE, POSEBNA REVIZIJA POSLOVANJA 8

MODEL POVEZIVANJA CO I HPB DO POČETKA STUDENOG 8

RAIFFEISEN LEASING: U ŠEST MJESECI 42,5 POSTO VEĆA VRIJEDNOST UGOVORA 9

HRVATSKI DUHANI U PRVOM POLUGODIŠTU S DOBITI 9

TEHNIKA: DIONIČARIMA 89,55 KUNA DIVIDENDE PO DIONICI 9

JAPANSKA DAROVNICA ZA PRIPREMU PROJEKTA UNUTARNJE VODE 9

HRVATSKO IZASLANSTVO POČELO PREZENTACIJU U BANK OF ENGLAND 10

URSH O UVOĐENJU RADNIČKOG DIONIČARSTVA 10

NOVI SINDIKAT I RADNICI TDZ-A PODNIJELI KAZNENU PRIJAVU PROTIV HFP-A 10

HGK PREDSTAVILA NOVE INTERNET STRANICE 11

1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA

VLADA: PLINIFIKACIJA PO PLANU

Svi planovi o plinifikaciji Hrvatske ostvaruju se u zacrtanim rokovima, izvijestio je u četvrtak ministar gospodarstva Branko Vukelić na sjednici Vlade. Do kraja rujna, najavljuje Vukelić, bit će gotovi svi radovi na magistralnom plinovodu Pula-Karlovac, koji će u listopadu biti priključen na plinovodni sustav. Završena je, kaže, izgradnja magistralnog plinovoda Kutina-Slavonski Brod i Zagreb Istok-Kutina, dok bi plinovod Lučko-Ivanja Reka trebao biti završen i pušten u pogon do 18. prosinca. Ministar ističe da su u tijeku opsežne pripreme za priključivanje hrvatskog plinovodnog sustava na sustave susjednih zemalja - Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Italije. Vlada je, inače, prihvatila Izvješće o provedbi plana izgradnje i modernizacije plinskog transportnog sustava u zadnjih pet godina. Pohvalila je rad Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je lani sa 1,4 milijarde kuna bespovratno pomogao 261 lokalnu jedinicu u projektima sanacije odlagališta i sličnim projektima.

VLADA: SAMO MALI VIŠAK PŠENICE

Eventualni preostali višak pšenice iz ovogodišnjeg uroda država će plaćati 75 lipa po kilogramu, odlučila je u četvrtak Vlada donijevši Uredbu o tržnom redu za pšenicu. Neće biti potrebe za interventnim otkupom, uvjeren je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, zadovoljan što pšenica od ove godine više nije političko pitanje, pa njezinu cijenu određuje tržište, a ne administracija. Da će na tržištu biti vrlo malo viška pšenica (tek simboličnih dvije tisuće tona), vjeruju i u resornom ministarstvu, koje je za tu namjenu u proračunu osiguralo svega 1,5 milijuna kuna. Razlog takvoj procjeni je činjenica da pšenica na tržištu postiže cijenu između 82 i 85 lipa po kilogramu. Bude li ipak interventnog otkupa, obavit će se u rujnu, a pšenica će biti isplaćena u roku 25 dana od dana prijema računa. Vlada je odobrila da se nastavi subvencioniranje izgradnje hladnjača s kontroliranom atmosferom, tzv. ULO hladnjača, za što je izdvojila pet milijuna kuna. U protekle tri godine država je za 16,1 milijuna kuna subvencionirala izgradnju osam ULO hladnjača, čime je osigurano oko 33 tisuće tona ULO skladišnih prostora. Iako je u prvih 20 dana srpnja bilo za 60 posto više požara nego u isto vrijeme lani, manje je opožarenih površina, što se može zahvaliti dobroj pripremi protupožarne sezone, izvijestio je ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin. Dobra priprema utjecala je i na podatak da je u prvoj polovici ove godine bilo gotovo pola manje požara nego lani, a opožarene površine gotovo 70 posto manje. Vlada je donijela odluke o osnivanju četiri trgovača društva u Hrvatskim željeznicama - HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuča vlakova, a osnovano je i krovno društvo HŽ Holding za poslovne usluge. Određeni su temeljni kapitali tih društava, predmet njihova poslovanja, tijela i način imenovanja za svako društvo. Ministar prometa Božidar Kalmeta kazao je da će svi radnici HŽ-a svoje ugovore o radu prenijeti na novoosnovana društva. Saboru je na potvrđivanje poslana Međunarodna konvencija o odgovornosti za onečišćenje mora pogonskim uljem po kojem bi se za sve vrste brodova propisala odgovornost i tražila naknada štete u slučaju takvog onečišćenja.

HFP OBJAVIO 'NULTI' NATJEČAJ ZA PRODAJU VUPIKA

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je u ponedjeljak javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju 77,57 posto dionica vukovarskog poljoprivredno-industrijskog kombinata Vupik, i to po početnoj cijeni od 441,26 milijuna kuna, što predstavlja nominalnu vrijednost tih dionica. Riječ je o tzv. nultom natječaju, odnosno natječaju na kojem se, sukladno Zakonu o privatizaciji, dionice nude po nominalnoj cijeni. No, kako u HFP ni početkom lipnja, prilikom donošenja odluke o objavljivanju ovog natječaja za Vupik nisu očekivali da bi na njemu moglo biti zainteresiranih, natječaj je raspisan na svega tjedan dana, odnosno ponude bi trebale stići u HFP do ponedjeljka, 25. srpnja. Stoga je HFP već trebao započeti i s pripremom uvjeta 'pravog', odnosno natječaja pod posebnim uvjetima za prodaju većinskog udjela u Vupiku. Privatizacija Vupika odgađana je zbog sređivanja financijske situacije u društvu, koja je dijelom poboljšana prodajom tvrtke kćeri Agro Tovarnik menadžmentu i radnicima, kao i preuzimanjem društva Luka Vukovar u državni portfelj, a čime je namiren dio od ukupno 80 milijuna kuna duga prema Poreznoj upravi. Ipak, ukupne obveze Vupika krajem prošle godine iznosile su više od 230,4 milijuna kuna, od čega je oko 24 milijuna kuna pokriveno državnim jamstvima.

DAB PRODAJE 49,95 POSTO VLASNIKA ZAGREBAČKOG HOTELA SHERATON

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) objavila je u ponedjeljak u dnevnom tisku poziv za prikupljanje ponuda za kupnju poslovnog udjela u zagrebačkoj tvrtki H.B.I. d.o.o., u čijem je vlasništvu zagrebački Hotel Sheraton. Riječ je o poslovnom udjelu od 49,95 posto ukupne vrijednosti temeljnog kapitala tvrtke H.B.I., koji iznosi 425,57 milijuna kuna. Knjigovodstvena vrijednost ponuđenog poslovnog udjela tako iznosi nešto više od 200 milijuna kuna, no u pozivu se ne navodi početna cijena. Ponude, za čije podnošenje rok istječe 15 dana od dana objave ovog poziva, moraju uz podatke o ponuditelju te ponudbenu cijenu s uvjetima plaćanja, sadržavati i "druge pogodnosti ponuditelja", navodi se u pozivu DAB-a. Napominje se i da DAB nije obvezan prihvatiti ni jednu prispjelu ponudu te da će o rezultatima natječaja ponuditelje izvijestiti 30 dana od dana završetka roka za prikupljanje ponuda. Preostalih 50,05 posto od ukupne vrijednosti temeljnog kapitala tvrtke H.B.I. u vlasništvu je HUP-a Zagreb. Prema pozivu DAB-a, drugi član društva, sukladno Društvenom ugovoru, ima pravo prvokupa dionica tvrtke H.B.I.

2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI

DZS: GODIŠNJA STOPA INFLACIJE I U LIPNJU 4 POSTO

Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u prosjeku snižene za 0,1 posto u odnosu na svibanj, a inflacija na godišnjoj razini, u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, iznosi 4 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Tako je godišnja stopa inflacije i u lipnju ostala na svibanjskoj razini od 4 posto. Prema statističkim podatcima, najveći doprinos smanjenju indeksa potrošačkih cijena u lipnju u odnosu na svibanj imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, te prometa, dok su suprotnu tendenciju, odnosno povećanju su doprinijele cijene rekreacije i kulture, te ugostiteljskih usluga.

AZTN: TRGOVINA NA MALO - UMJERENO KONCENTRIRANO TRŽIŠTE

Trgovački lanac Konzum i nadalje u Hrvatskoj ima najveći tržišni udio u trgovini na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim potrepštinama za domaćinstvo - u 2005. udio Konzuma bio je oko 30 posto, pokazuje Izvješće o istraživanju tržišta trgovine na malo koje je pripremila stručna služba Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN). Izvješće je krajem prošlog tjedna usvojilo Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja, a istraživanjem su izravno pribavljeni i obrađeni podaci od 53 poduzetnika koji obavljaju djelatnost trgovine na malo spomenutom robom, priopćeno je iz Agencije. Nakon Konzuma najveći tržišni udio u trgovini na malo u Hrvatskoj imaju Getro, Kaufland Hrvatska, te Rewe grupa (Billa i Minaco), Mercator H, Plodine Rijeka i Kerum Split, čiji se pojedinačni tržišni udjeli kreću u rasponu od oko 4 posto do 8 posto. Iz Agencije ističu da je u odnosu na 2004. nastavljen rast prometa i tržišnih udjela Konzuma, Kauflanda, Merkatora, Plodina, Keruma, Dinove-Dione, dok je primjerice Getro zabilježio značajan pad prometa, ali i tržišnog udjela, iako je i nadalje drugi na tržištu. Sukladno pokazateljima koncentriranosti tržišta koji se koriste u pravu tržišnog natjecanja (CR i Herfindahl-Hirschman indeks), radi se o umjereno koncentriranom tržištu, odnosno o dinamičnom i dobro segmentiranom tržištu na kojem četiri najjača poduzetnika drže gotovo 50 posto tržišta, ocjenjuju u Agenciji.

DZS: U SVIBNJU IZDANO 1.227 GRAĐEVINSKIH DOZVOLA

U Hrvatskoj je tijekom svibnja ove godine izdano 1.227 građevinskih dozvola, što je 0,4 posto više nego u svibnju prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih pet mjeseci ove godine, u Hrvatskoj je izdano 5.603 građevinske dozvole, što oko šest posto više u odnosu na broj dozvola iz istog razdoblja prošle godine. Vrijednost radova predviđena građevinskim dozvolama izdanima od početka do kraja svibnja ove godine iznosi 11,55 milijardi kuna. Od tog iznosa, na zgrade se odnosi 7,42 milijarde kuna, a na ostale građevine 4,13 milijardi kuna, pri čemu u oba segmenta prevladava novogradnja. Dozvolama izdanima u prvih pet mjeseci ove godine predviđena je gradnja 9.667 stanova prosječne površine 86 četvornih metara. U odnosu na izdane građevne dozvole u prvih pet mjeseci lani, ove je godine predviđena izgradnja 8,7 posto više stanova, a njihova je prosječna kvadratura povećana za oko dva četvorna metra.

RAST GRAĐEVINSKIH RADOVA U TRAVNJU 3,8 POSTO

Fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, u Hrvatskoj je u travnju ove godine bio veći u odnosu na travanj 2005. godine za 3,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju od siječnja do travnja, fizički obujam građevinskih radova veći je za 12,4 posto u usporedbi s radovima u razdoblju od siječnja do travnja 2005. godine. Uz nastavak trenda pozitivnih kretanja u graditeljstvu, u travnju stopa rasta nije više tako visoka kao u prethodnim mjesecima. U ožujku, primjerice, rast fizičkog obujma građevinskih radova prema istom prošlogodišnjem mjesecu bio je 16,9 posto, a u prvom kvartalu ove godine prema prvom prošlogodišnjem, taj rast iznosio je 15,9 posto.

U SVIBNJU PAD BROJA ZAPOSLENIH U INDUSTRIJI

Ukupan broj zaposlenih u hrvatskoj industriju u svibnju ove godine bio je manji za 1,6 posto u odnosu na travanj, dok je u odnosu na svibanj prošle godine povećan za 0,3 posto, pokazuju prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku (DZS). U usporedbi s prosječnim mjesečnim brojem zaposlenika u 2005. godini broj zaposlenika u industriji u svibnju ove godine bio je manji za 1,1 posto. Na mjesečnoj razini, u svibnju u odnosu na travanj, broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji, na koju otpada oko 86,5 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, povećan je za 0,2 posto, a u rudarstvu i vađenju za 1,7 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostao na razini iz travnja.

3. BANKARSTVO I FINANCIJE

OBVEZNICE HBOR-A NA LONDONSKOJ BURZI

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izdala je emisiju obveznica na inozemnom tržištu u iznosu od 150 milijuna eura, s rokom dospijeća od 10 godina, te kamatnom stopom od 4,807 posto godišnje, izvijestili su u petak iz HBOR-a. Organizator ovog izdanja HBOR-ovih dionica je Deutsche Bank London, a prezentacija obveznica i HBOR-a investitorima organizirana je u Beču, Frankfurtu i Londonu. Kako se navodi, ovo je izdanje obveznica HBOR-a pobudilo značajan interes investitora u inozemstvu, te je time ukupni iznos upisan već i prije samog izdanja. Obveznice su izlistane na Londonskoj burzi, gdje se njima trguje od 4. srpnja. Sredstva prikupljena ovom emisijom HBOR će koristiti za financiranje svojih kreditnih programa. HBOR i na domaćem tržištu kapitala ima jedno izdanje obveznica, izdano 2004. godine, vrijedno 300 milijuna eura, dospijeća 2011. godine

NASTAVLJA SE SNAŽAN RAST KREDITA

Nastavlja se snažan rasta kreditne aktivnosti banaka u Hrvatskoj - ukupni krediti nebankarskom sektoru na kraju svibnja su iznosili 170,8 milijardi kuna, što je 3,2 milijarde kuna više nego u mjesecu prije, a pri čemu se stanovništvo zadužilo za novih 2,2 milijarde kuna. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na svibanj 2005., ukupni krediti su povećani za 31,8 milijardi kuna ili za 22,8 posto. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju svibnja iznosili su gotovo 85 milijardi kuna, a u prvih su pet mjeseci ove godine povećani za 6,4 milijarde kuna. Istodobno, u odnosu na isti mjesec prošle godine u ovogodišnjem su svibnju krediti građanima veći za 16,8 milijardi kuna. Godišnja stopa rasta kredita stanovništvu iznosi 24,6 posto. U povećanju kredita stanovništvu sa više od polovice sudjeluju stambeni krediti koji su na kraju svibnja ove godine iznosili ukupno 31,1 milijardu kuna. Stambeni krediti u ukupnim kreditima stanovništvu krajem svibnja ove godine imali su udio od 36,6 posto, prema 33 posto prije godinu dana. Bankarski krediti poduzećima pak krajem svibnja su iznosili nešto više od 68 milijardi kuna, a u tom su mjesecu u odnosu na travanj povećani za oko 830 milijuna kuna. U prvih pet mjeseci ove godine krediti trgovačkim društvima porasli su za 5,96 milijardi kuna, a u odnosu na svibanj prošle godine veći su za 12,4 milijarde kuna. Proizlazi da je godišnja stopa rasta kredita poduzećima 22,3 posto. U zadnje se vrijeme, inače, bilježi porast kredita poduzećima pa je došlo i do približavanja stopa rasta kredita stanovništvu i trgovačkim društvima, za razliku od ranije kada su stope rasta kredita građanima bile osjetno više.

PRVA SJEDNICA SAVJETA HNB-A U NOVOM SASTAVU

Novi Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) održao je u srijedu svoju prvu, konstituirajuću sjednicu, kojom je predsjedao guverner Željko Rohatinski, a sjednici je prisustvovao i ministar financija Ivan Šuker, priopćeno je iz HNB-a. Guverner Rohatinski upoznao je članove Savjeta s najvažnijim odrednicama djelovanja Hrvatske narodne banke, instrumentima novčane politike kojima ostvaruje svoje zadaće i očekivanim izazovima u predstojećem razdoblju. Pritom je, kako se navodi u priopćenju, osobito naglasio čimbenike koji središnjoj banci onemogućuju djelovanje po jednostavnim "knjiškim receptima": visoku euriziranost financijskog sustava, strano vlasništvo nad gotovo svim ovdašnjim bankama, visok priljev inozemnog kapitala motiviran još relativno visokim stopama prinosa u našoj zemlji, uz veliku ponudu deviza na malom i plitkom tržištu te agresivnu ponudu kredita i njihov rast po visokim stopama. Odraz toga je i porast inozemnog zaduženja (u posljednje vrijeme po nešto usporenijem trendu, te je inozemni dug krajem lipnja iznosio 27,3 milijarde eura), ali i stalni aprecijacijski pritisci na tečaj (kojima se središnja banka već godinama odupire intervencijama na deviznom tržištu, te je samo u ovoj godini na taj način povećala međunarodne pričuve za 580 milijuna eura), navodi se u priopćenju. Naglašava se da je u takvom okružju središnja banka prinuđena pronalaziti rješenja kojima će neravnoteže u sustavu održavati u prihvatljivim okvirima, te tako, uz zadovoljavajuću stabilnost cijena i tečaja, podupirati i ukupnu gospodarsku politiku i održiv rast.

SDA: TRŽIŠNA VRIJEDNOST VRIJEDNOSNIH PAPIRA 252 MILIJARDE KUNA

Tržišna vrijednost ukupno 1.039 vrijednosnih papira u Hrvatskoj iznosila je na kraju lipnja ove godine 252,24 milijarde kuna, odnosno 54 posto više od njihove nominalne vrijednosti, koja ukupno iznosi 163,75 milijardi kuna, podaci su Središnje depozitarne agencije (SDA). U odnosu na početak ove godine, pak, tržišna vrijednost hrvatskih vrijednosnih papira povećana je u prvoj polovici godine za više od 13 posto. Prema podatcima SDA, krajem lipnja tržišna vrijednost ukupno 931 dionice bila 208,6 milijardi kuna ili čak 82,73 posto od ukupnog iznosa. Tržišna vrijednost 52 obveznica iznosila je pak 30,85 milijardi kuna (12,23 posto), a zapisa 12,6 milijardi kuna (5,01 posto), dok se na ostale vrijednosne papire odnosi 87,5 milijuna kuna ili 0,03 posto. U vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih osoba na kraju prve polovice ove godine bilo je 53,71 posto hrvatskih vrijednosnih papira, od toga 44,51 posto u vlasništvu pravnih i tek 9,20 posto u vlasništvu fizičkih osoba. Tržišna vrijednost papira u domaćem vlasništvu iznosi 135,48 milijardi kuna, podaci su iz Statističkog biltena SDA. Tome treba pridodati i dio od 46,8 milijardi kuna (18,56 posto) vrijednih vrijednosnih papira upisanih pod skrbničke račune, kao i dio 534,26 milijuna kuna (0,21 posto) vrijednosnih papira upisanih na račun portfelja. U vlasništvu stranih osoba su pak, prema podacima SDA, na kraju lipnja ove godine bili vrijednosni papiri tržišne vrijednosti od 69,4 milijarde kuna, što čini 27,52 postotni udio u ukupnoj tržišnoj vrijednosti svih hrvatskih vrijednosnih papira.

4. TVRTKE

PLIVA OBJAVILA PRIMITAK OBAVIJESTI ELL-A O KUPNJI GDR-OVA

Pliva je u petak objavila da je u četvrtak, 13. srpnja, primila obavijest da je islandska kompanija 'ELL 33 ehf', na temelju kupoprodajnih ugovora koje je sklopila 28. lipnja, stekla 9.473.252 Plivinih globalnih depozitarnih zapisa (GDR-ova). Ukupni broj stečenih GDR-ova predstavlja 1.894.650 redovnih Plivinih dionica, odnosno 10,19 posto Plivinog temeljnog kapitala i 10,74 posto glasačkih prava ukupnog broja izdanih dionica umanjenog za broj trezorskih dionica u Plivinom vlasništvu, navodi se u obavijesti Plive objavljenoj putem Zagrebačke burze. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) u petak poslijepodne objavila je da je naložila islandskom Actavisu da dopuni svoju obavijest o namjeri objavljivanja ponude za kupnju Plivinih dionica upravo podacima o opcijskom ugovoru koji je sklopio s ELL-om. Tu obavijest, precizira HANFA, Actavis treba dopuniti navodom da Actavis i osobe koje djeluju zajednički s njim, temeljem opcijskog ugovora s ELL 33, zaključenog 27. lipnja, raspolažu s dodatnih 10,7 posto redovnih dionica Plive, odnosno 1.989.413 dionice i glasova ili 10,88 posto ukupnog broja glasova koje daju redovne dionice Plive umanjeno za vlastite dionice. HANFA, naime, podsjeća da je Actavis u obavijesti o namjeri objavljivanja ponude za Plivu naveo da raspolaže sa 1.772.403 redovne dionice, što predstavlja 9,533 posto ukupnog broja Plivinih dionica, odnosno 10,5 posto ukupnog broja glasova. Na traženje Agencije pak Actavis je dostavio i opcijski ugovor s društvom ELL 33, prema kojemu to društvo ima namjeru steći, a Actavis ima opciju od njega kupiti 10,7 posto redovnih dionica Plive. Kako se, sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, pravni posao smatra sklopljenim i u slučaju kada je sklopljen pod odgodnim uvjetom, Actavis je, temeljem opcijskog ugovora, stekao 10,7 posto dionica Plive, objašnjava Agencija u svom rješenju kojim Actavisu nalaže da time dopuni svoju namjeru objavljivanja ponude o preuzimanju. Uz Actavis, namjeru objavljivanja ponude za kupnju Plivinih dionica objavila je i američka farmaceutska kompanija Barr.

PLIVA: GLAVNA SKUPŠTINA DIONIČARA 29. KOLOVOZA

Farmaceutska tvrtka Pliva objavila je u ponedjeljak da će se glavna skupština dioničara Plive održati 29. kolovoza, te da će se već ranije predložena dividenda za prošlu godinu od 12 kuna po dionici isplatiti do 4. rujna ove godine. Prema obavijesti Plive, koju prenosi Zagrebačka burza, uz objavu datuma glavne skupštine, Pliva je objavila i datume vezane uz ranije najavljenu predloženu dividendu od 12 kuna po dionici. Tako je posljednji dan za stjecanje prava na dividendu 17. kolovoza ove godine, datum prestanka prava na dividendu je 18. kolovoza, a datum ubilježbe 22. kolovoza. Dividenda za prošlu godinu dioničarima će se isplatiti do 4. rujna 2006., navodi se u obavijesti.

PLIVA OBJAVILA DOPUNJENU OBAVIJEST ACTAVISA

Islandski Actavis raspolaže s dodatnih 10,7 posto dioničkog kapitala Plive, odnosno 1.989.413 redovnih dionica ili 10,88 posto od ukupnog broja redovnih dionica umanjenog za broj vlastitih dionica, te izravnim i neizravnim vlasništvom raspolaže s preko 20 posto od ukupnog broja redovnih dionica Plive umanjenog za broj vlastitih dionica, objavljeno je u srijedu iz Plive. Pliva je, naime, u srijedu objavila da je u utorak, 18. srpnja od Actavis Group primila ispravljenu i dopunjenu obavijest o namjeri objavljivanja ponude za preuzimanje, u skladu s odlukom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) od 11. srpnja. U ispravljenoj i dopunjenoj obavijesti, Actavis navodi kako zajedno s osobama s kojima zajednički djeluje posjeduje 1.772.403 redovnih dionica Plive, koje predstavljaju 9,533 posto od ukupnog broja Plivinih redovnih dionica. Također, navodi se da su 4. srpnja Actavis, Herkonugil ehf i Quaestus Private Equity Partneri d.o.o. (s kojima Actavis zajednički djeluje) zajedno posjedovali 9,691 posto od ukupnog broja glasova umanjenog za pravo glasa iz vlastitih dionica Plive. Dodaje se i da je Actavis "sklopio Opcijski ugovor s društvom ELL 33 ehf. 27. srpnja 2006. na temelju kojeg je stekao opcije na kupnju redovnih dionica PLIVE do 10,7 posto dioničkog kapitala Plive". "Pliva ukazuje da prema odluci HANFA-e, Actavis raspolaže s dodatnih 10,7 posto dioničkog kapitala Plive, odnosno 1.989.413 redovnih dionica ili 10,88 posto od ukupnog broja redovnih dionica umanjenog za broj vlastitih dionica, te da izravnim i neizravnim vlasništvom raspolaže s preko 20 posto od ukupnog broja redovnih dionica umanjenog za broj vlastitih dionica", zaključuje se u priopćenju Plive. Obavijest o namjeri objavljivanja ponude za preuzimanje Plive početkom srpnja objavili su američki Barr, te potom i islandski Actavis. Barr je u svojoj obavijesti naveo da ne raspolaže ni jednom dionicom Plive, dok je Actavis naveo da ta kompanija, te Quaestus i Herkonugil zajedno raspolažu s 1.772.403 redovne dionice i prava glasa, što predstavlja 9,53 posto ukupnog broja redovnih dionica Plive, odnosno 10,05 posto od ukupnog broja glasova umanjenog za pravo glasa iz vlastitih dionica izdavatelja. Nekoliko dana nakon toga, HANFA je Actavisu naložila da dopuni svoju obavijest o namjeri podacima o opcijskom ugovoru koji je sklopio s ELL-om. Kako se, sukladno Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, pravni posao smatra sklopljenim i u slučaju kada je sklopljen pod odgodnim uvjetom, Actavis je, temeljem opcijskog ugovora, stekao 10,7 posto dionica Plive, navela je u tom rješenju HANFA.

PLIVA: SKUPŠTINI PREDLOŽENA DIVIDENDA OD 12 KUNA PO DIONICI

Farmaceutska kompanija Pliva objavila je u četvrtak da će se glavnoj skupštini dioničara, koja je sazvana za 29. kolovoza, predložiti da se dioničarima isplati dividenda od 12 kuna po dionici iz ranije zadržane dobiti, a dio zadržane dobiti teretio bi se za dodjelu vlastitith dionica Plive menadžmentu tvrtke i to do najvišeg iznosa 2,17 milijuna kuna. Pliva je, naime, u četvrtak objavila dnevni red glavne skupštine Plive d.d. na kojem su, uz razmatranje godišnjih financijskih izvješća za prošlu godinu i prijedlozi o isplati dividende iz ranije zadržane dobiti, upotrebi dobiti za prošlu financijsku godinu, te upotrebi dijela zadržane dobiti za potrebe ostvarenja prava menadžmenta u skladu s njihovim ugovorima o radu i Pravilima opcijskog plana. Uprava i Nadzorni odbor tako skupštini predlažu da se dioničarima isplati dividenda u iznosu 12 kuna po dionici iz neraspoređene zadržane dobiti kumulirane ranijih godina, zaključno s 2000. godinom. Dobit će se isplatiti svim dioničarima koji će na dan 22. kolovoza ove godine biti evidentirani kao dioničari u Depozitariju Središnje depozitarne agencije i to u roku sedam dana od odluke skupštine, navodi se u objavi dnevnog reda glavne skupštine. Predloženo je i da se prošlogodišnja dobit društva u iznosu 33,7 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit. Dio pak zadržane dobiti teretio bi se za dodjelu vlastitih dionica Plive menadžmentu (članovima Uprave, direktorima i rukovoditeljima) u skladu s ugovorima o radu. Prema prijedlogu Uprave i Nadzornog odbora, menadžmentu bi se moglo prenijeti najviše onaj broj vlastitih dionica Plive čija ukupna zaključna tržišna cijena ostvarena na Zagrebačkoj burzi dan uoči dana na koji se utvrđuje pravo na te dionice odgovara iznosu od najviše 2,17 milijuna kuna. Uz donošenje tih odluka, skupštini je predloženo i davanje razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora za prošlu godinu, a za revizora društva predložena je revizorska kuća KPMG Croatia.

AGROKORU KREDIT IFC-A U IZNOSU 40 MILIJUNA EURA

Koncern Agrokor u srijedu je s Međunarodnom financijskom korporacijom (International Finance Corporation, IFC) potpisao ugovor o dugoročnom kreditu u iznosu 40 milijuna eura, a ta će se sredstva koristiti za refinanciranje postojećeg zaduženja kao i za dodatne investicije u PIK Vrbovec i Belje. Kredit IFC-a, fonda u okviru Svjetske banke, je na rok otplate od osam godina, uz poček od tri godine i kamatu Euribor plus 2,25 posto, što iznosi otprilike 5,5 posto. Kredit će pomoći ostvarenju ciljeva u PIK-u Vrbovec i Belju kao što su povećanje proizvodnje, ulaganje u nove pogone, nova zapošljavanja, i sl., istaknuo je predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić koji je i potpisao ugovor s regionalnim potpredsjednikom IFC-a Edwardom Nassimom. Ugovor trebao osigurati PIK-u Vrbovec i Belju financijsku i ekološku održivost, istaknuo je Nassim, izrazivši zadovoljstvo što IFC može dati podršku Agrokorovim ulaganjima kojima se unapređuje operativna učinkovitost u dvije nedavno privatizirane tvrtke. PIK Vrbovec i Belje, istaknuo je Todorić, bilježe odlične rezultate pa će tako primjerice u Belju ove godine žetva biti rekordna (urod 7 tona po hektaru). Također se očekuje najbolji urod repe i kukuruza, a izuzetno dobri rezultate bilježi i PIK Vrbovec u kojem se ove godine očekuje proizvodnja 35.000 tona mesnih prerađevina. "Uvjereni smo da ćemo pokrenuti poljoprivrednu proizvodnju Hrvatske", ustvrdio je Todorić. Predsjednik Agrokora za petak je najavio potpisivanje ugovora o kreditu sa sindikatom europskih banaka, a ta bi se sredstva koristila za refinanciranje u kontekstu opsežnijeg restrukturiranja bilance.

LURA: PROŠLOGODIŠNJA DOBIT RASPOREĐUJE SE U ZADRŽANU DOBIT

Glavna skupština dioničara prehrambena industrije Lura odlučila je da se prošlogodišnja neto dobit u iznosu od 154,49 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit. Kako se navodi u izvješću sa skupštine Lure održane sredinom prošloga tjedna, a koju u utorak prenosi Zagrebačka burza, shodno odluci Nadzornog odbora odobreno je svakom članu Uprave Lure, s obzirom na ostvarene rezultate poslovanja u proteklom razdoblju, stjecanje do 15.000 vlastitih dionica bez naknade.

ATLANTIC GRUPA IZDALA TREĆU TRANŠU KOMERCIJALNIH ZAPISA

Atlantic Grupa izdala je u petak treću tranšu komercijalnih zapisa, nominalne vrijednosti 30 milijuna kuna, po cijeni od 99,000 posto te s rokom dospijeća 13. listopada ove godine. Izdanje komercijalnih zapisa uspješno je provedeno te u potpunosti upisano, objavili su iz Raiffeisenbank Austrie koja je agent i dealer izdanja te pokrovitelj uvrštenja u Službeno tržište Zagrebačke burze. Komercijalni zapisi Atlantic Grupe uvršteni su u Usluge depozitorija i Usluge prijeboja i namire Središnje depozitarne agencije, a u Službeno tržište Zagrebačke burze uvrstit će se u ponedjeljak, 17. srpnja. Komercijalni zapisi osigurani su jamstvima tvrtki Atlantic Grupe - Atlantic Trade d.o.o., Cedevita d.o.o. i Neva d.o.o. Riječ je o jednom od izdanja u okviru provedbe petogodišnjeg Programa komercijalnih zapisa Atlantic Grupe od ukupno 100 milijuna kuna, uspostavljenog u svibnju 2003. godine, navodi se u priopćenju.

JANAF: POLUGODIŠNJA NETO DOBIT PORASLA 37,2 POSTO

Jadranski naftovod (JANAF) je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci ostvario 17,89 milijuna kuna neto dobiti, što je porast od 37,2 posto prema istom razdoblju lani, podaci su iz financijskog izvješća JANAF-a koje prenosi Zagrebačka burza. Ostvarena je polugodišnja dobit za 81,2 posto veća od plana, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata. Ukupni prihodi JANAF-a u prvih su šest mjeseci iznosili 150,06 milijuna kuna i bili su 6,3 posto veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji povećani 10,3 posto, na 43,36 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni sa 95,3 milijuna na 89,9 milijuna kuna. Sporije od rasta prihoda rasli su ukupni rashodi JANAF-a i u prvom su polugodištu povećani za 3,1 posto, na 132,17 milijuna kuna. U strukturi ukupnih rashoda poslovni rashodi imaju udio od 94,1 posto. U strukturi poslovnih rashoda amortizacija i troškovi osoblja čine 77,3 posto i povećani su u odnosu na prethodnu godinu 3,9 posto, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata.

KRAŠ: NASTAVLJEN TREND RASTA PRODAJE I PROIZVODNJE

Kraš grupa u prvih je pet mjeseci ove godine povećala prodaju za 5,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno, ukupna prodaja iznosila je 12.108 tona što je 644 tone više od ostvarene prodaje u pet mjeseci lani, objavljeno je iz Kraša. Hrvatski proizvođač konditorskih proizvoda na domaćem je tržištu prodao 7.445 tona proizvoda, što je porast od 7,5 posto, pri čemu je najveći porast ostvaren u grupi keksa i vafla. Na inozemnim tržištima Kraš grupa je prodala 4.663 tone svojih proizvoda, pa inozemna prodaja u ukupnoj prodaji ima udio od 38,5 posto. Prema podatcima objavljenim u Kraševom časopisu Tribina, značajan rast izvoza ostvaren je na tržištu zapadne Europe i u zemljama prekomorskog tržišta. Izvoz pak u susjednu BiH smanjen je zbog uvođenja PDV-a početkom ove godine i smanjenja likvidnosti kupaca i kupovne moći stanovništva.

ELEKTROMETAL: DIONIČARIMA 838,67 TISUĆA KUNA

Glavna skupština dioničara bjelovarske tvrtke Elektrometal odlučila je da se od prošlogodišnjih 2,88 milijuna kuna neto dobiti, za isplatu dividende izdvoji 838,67 tisuća kuna, pa će dividenda po dionici iznositi deset kuna. Dividenda će, kako je najavljeno, biti isplaćena najkasnije do kraja ove godine. Kako se navodi u izvješću sa skupštine Elektrometala održane početkom srpnja, a koju prenosi u utorak Varaždinska burza, preostalih 144,12 tisuća kuna rasporedit će se u zakonske pričuve, a 1,89 milijuna kuna u zadržanu dobit. Dioničari Elektrometala podržali su i prijedlog o mjesečnoj nagradi za rad članovima Nadzornog odbora u visini jedne prosječne bruto plaće isplaćene u tvrtki za prethodni mjesec. Bjelovarski Elektrometal bavi se izvođenjem instalatersko montažerskih radova, proizvodnjom vatrootpornih elemenata, distribucijom plina i sl.

GLAVNA SKUPŠTINA VARTEKSA

Tekstilna industrija Varteks poslovnu 2005. godinu završila je s ukupnim prihodom od 446,3 milijuna kuna i gubitkom u iznosu od 27,5 milijuna kuna, dok je Grupa Varteks poslovnu godinu završila s prihodom od 476,5 milijuna kuna i gubitkom od 33,2 milijuna kuna. Odlukom dioničara na Skupštini održanoj u petak potvrđen je prijedlog Uprave i Nadzornog odbora kojom se dio prenesenog gubitka i dio gubitka tekuće godine nadoknađuje na teret rezervi, a ostatak prenesenog i tekućeg gubitka na teret budućeg poslovanja. Značajno smanjenje gubitka na kraju 2005. godine u odnosu na prethodnu godinu, rezultat je boljeg upravljanja poslovnim procesima u Varteksu i najava daljnjih pozitivnih kretanja, navodi se u priopćenju Varteksa koje prenosi Varaždinska burza. Pozitivni pomaci rezultirali su i značajnim rastom cijene dionice Varteksa, pa je tako ostvaren porast cijene dionice od 115 posto u odnosu na godinu ranije. Unatoč negativnim trendovima u tekstilnoj industriji uzrokovanim pojačanim ulaskom konkurencije iz Kine i istočnih zemalja, Varteks i dalje u svojoj strukturi ukupnih prihoda ima 45 posto izvoza. Glavnina izvoza i dalje je u zemlje Europske unije, pa je tako izvoz u Veliku Britaniju porastao je za 0,2 posto, a u Italiju čak 40,3 posto. Nakon dužeg izbivanja Varteks se uspio probiti i na skandinavsko tržište na koje je lani izvezeno čak 161,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Predsjednik Uprave tvrtke Zoran Košćec na Skupštini je naglasio kako se u 2006. godini očekuje nastavak pozitivnih kretanja u Varteksu i daljnji rast prihoda. Nastavit će se također restrukturiranje tvrtke kroz daljnje smanjenje troškova, optimalizaciju prostora, restrukturiranje portfelja i revitalizaciju prodajnog poslovanja. Varteks će se u 2006. godini orijentirati prvenstveno na core business, ulaganjem u uređenje i restrukturiranje prodajnih objekata, daljnjim razvojem vlastitih i uvođenjem stranih etabliranih brandova.

SKUPŠTINA MEDIKE: DOBIT U REZERVE, POSEBNA REVIZIJA POSLOVANJA

Glavna skupština dioničara najvećeg hrvatskog farmacutskog veletrgovca Medike odlučila je da se 10,6 milijuna kuna prošlogodišnje neto dobiti rasporedi u zadržanu dobit, a donesena je i odluka da se provede posebna revizija poslovanja tvrtke u 2005. godini. Kako se navodi u obavijesti sa u četvrtak održane skupštine Medike, koju u petak prenosi Zagrebačka burza, posebnu reviziju za 2005. godinu radit će revizorska kuća Deloitte iz Zagreba, i to na trošak Medike. Skupština ujedno nije dala suglasnost Upravi za prodaju ili zamjenu nekretnina u PC Split, a nije donesena niti odluka o opozivu Tee Martinčić s mjesta člana Nadzornog odbora Medike. Provođenje posebne revizije, neodobravanje prodaje nekretnine u PC Split te promjena sastava Nadzornog odbora Medike bio je prijedlog 22,99 postotnog dioničara tvrtki, koji je u u njegovo ime uputila Privredna banka Zagreb, koja vodi skrbnički račun anonimnog dioničara. Prijedlog da se provede posebna revizija obrazlaže se sumnjom "da je član Uprave Krešimir Drašković, bivši zaposlenik Plive, koristeći svoju funkciju pogodovao povezanom društvu Pliva". Opoziv Tee Martinčić te imenovanje Gabriela Dielachera za člana Nadzornog odbora pak predlagao se zbog promjene vlasničke strukture, a odbijanje suglasnosti za prodaju ili najam nekretnine u Splitu mogućnošću "da se zbog izmjena GUP-a u Splitu vrijednost nekretnina višestruko poveća". ako je, među ostalim, Uprava Medike dobila ovlaštenje da za kupnju dionica tvrtke na Zagrebačkoj burzi, i to pod uvjetom da najveći ukupni broj dionica kupljenih temeljem ovog i ranijih ovlaštenja iznosi 10 posto temeljnog kapitala društva, da se za kupnju dionica mogu koristiti sredstva iz zadržane dobiti te da se dionice mogu platiti po najnižoj cijeni od 9.000 kuna, odnosno najvišoj od 12.000 kuna.

MODEL POVEZIVANJA CO I HPB DO POČETKA STUDENOG

Procjena vrijednosti Croatia osiguranja te modela povezivanja s Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) trebala bi biti završen do početka studenog ove godine, izjavio je član Uprave CO-a Damir Mihanović na u utorak održanom susretu s novinarima. Dodao je da je s Ministarstvom financija dogovoreno da se taj proces naziva "kapitalno povezivanje CO-a i HPB-a" s obzirom da još uvijek nije poznat model povezivanja. Mihanović je kazao da je Croatia osiguranje nedavno počelo s prodajom polica osiguranja putem banaka i do sada je taj način prodaje dosegnuo oko 8 posto ukupne prodaje, a u premijama iznos od 9 milijuna kuna. Iz CO također najavljuju pokretanje prodaje putem pošte. Uz to, u Croatia osiguranju je započeo i proces "optimizacije" organizacijske strukture, odnosno nove sistematizacije ranih mjesta na razini cijele grupe. No, prema riječima članice Uprave Ljerke Šeparović, to ne podrazumijeva otpuštanje, već bolje iskorištavanje više od 2.200 zaposlenika Croatia osiguranja.

RAIFFEISEN LEASING: U ŠEST MJESECI 42,5 POSTO VEĆA VRIJEDNOST UGOVORA

Raiffeisen Leasing je u prvih šest mjeseci ove godine realizirao ugovore o leasingu ukupne vrijednosti 90,79 milijuna eura, što je za 42,5 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, izvijestili su u ponedjeljak iz te leasing kuće. Najveći porast vrijednosti ugovora o leasingu pritom je ostvaren u segmentu nekretnina, i to sa 757,7 tisuća eura, koliko su ugovori o leasingu nekretnina iznosili u prvih šest mjeseci prošle godine, na više od 8,7 milijuna eura u prvih šest mjeseci ove godine. Tako leasing nekretnina čini 10 posto ugovora sklopljenih u prvih šest mjeseci ove godine, u kojima predvode leasing osobnih vozila (34 posto), opreme (19 posto), teretnih vozila (16 posto), te građevinske mehanizacije (14 posto). Naglašavaju i kako im je početkom ove godine Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila zajam od 10 milijuna eura, u okviru zajedničkog programa Europske komisije i EBRD-a za financiranje srednjeg i malog poduzetništva, a kao podršku širenju leasinga za mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj.

HRVATSKI DUHANI U PRVOM POLUGODIŠTU S DOBITI

Tvrtka Hrvatski duhani iz Virovitice u prvom je polugodištu ove godine ostvarila dobit od 575 tisuća kuna, nasuprot prošloj godini kada je prvih šest mjeseci završila s gubitkom od 5,1 milijun kuna. Poslovanje poduzeća se ustabililo i predviđa se polagani rast dobiti do kraja godine, procjenjuje Uprava tvrtke u komentaru šestomjesečnih poslovnih rezultata koje prenosi Zagrebačka burza. Ostvarena je dobit i u drugom kvartalu ove godine kao rezultat povećanja prodaje i restrukturiranja poduzeća, ističe Uprava. Hrvatski duhani u većinskom su vlasništvu rovinjskog TDR-a, koji ima 85,9 posto dionica virovitičke tvrtke, a većinu prihoda ostvaruje prodajom fermentiranog duhana. U prvom polugodištu ove godine ukupni prihodi tvrtke porasli za 25,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno s prošlogodišnjih 85,2 milijuna kuna na 107,3 milijuna u prvom polugodištu ove godine.

TEHNIKA: DIONIČARIMA 89,55 KUNA DIVIDENDE PO DIONICI

Glavna skupština dioničara zagrebačke građevinske tvrtke Tehnika odlučila je da se od prošlogodišnjih 35,3 milijuna kuna neto dobiti za isplatu dividendi izdvoji 16,06 milijuna kuna, pa će dividenda po dionici iznositi 89,55 kuna. Kako se navodi u izvješću sa skupštine Tehnike održane krajem lipnja, a koju u ponedjeljak prenosi Zagrebačka burza, preostalih 18,4 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti biti će raspoređeno u zadržanu dobit, a 815.022 kune u rezerve. Također, odlučeno je da se 10 milijuna kuna zadržane neto dobiti iz 2004. rasporedi za udjele u dobiti Upravi i poslovodstvu, a oni ta sredstva mogu koristiti samo za otkup vlastitih dionica iz trezora. Preostalih 24,18 milijuna kuna dobiti iz te godine također će ući u rezerve društva.

5. MEĐUNARODNA SURADNJA

JAPANSKA DAROVNICA ZA PRIPREMU PROJEKTA UNUTARNJE VODE

Ministar financija Ivan Šuker i direktor regionalnog ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Anand K. Seth potpisali su u utorak ugovor o darovnici japanske vlade u iznosu 500 tisuća američkih dolara, a namijenjenih pripremama za realizaciju projekta unutarnje vode. Projekt unutarnje vode, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 100 milijuna dolara, odnosi se na ulaganje i jačanje institucija za pružanje usluga vodoopskrbe i odvodnje, kao i mjere zaštite od poplava u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Sredstva japanske darovnice koristit će se, među ostalim, za pripremu studija izvedivosti, zatim okolišne, socijalne, ekonomske i druge studije te razvoj planova provedbe projekta, kao i nabavu tehničkih usluga i robe potrebne za izvođenje takvih aktivnost. Temeljem tih priprema Hrvatska bi do kraja ove godine trebala sa Svjetskom bankom ispregovarati kredit u vrijednosti oko 50 milijuna dolara za realizaciju projekta, a koji bi se koristio u idućoj godini, najavio je ministar Šuker. Naglašavajući važnost projekta, Šuker je istaknuo da Hrvatska danas ima velike zalihe pitke vode, ali i upozorio da bi nebriga o gospodarenju vodom vrlo brzo mogla promijeniti to stanje. Projekt Unutarnje vode, koji će i pomoći Hrvatskoj u približavanju direktivama EU, dio je šireg 'masterplana' gospodarenja vodom u Hrvatskoj, u sklopu kojeg je prije dvije godine, također uz financijsku pomoć Svjetske banke, započet i Projekt zaštite od onečišćenja voda u gradovima na jadranskoj obali. Za izvršavanje u utorak potpisanog ugovora nadležni će biti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva i Hrvatske vode, koje su i korisnik sredstava darovnice. Ministar financija naglasio je da je Svjetska banka do sada kroz 49 darovnica Hrvatskoj osigurala 49 milijuna dolara pomoći, a samo je japanska vlada kroz 23 darovnice donirala više od šest milijuna dolara.

HRVATSKO IZASLANSTVO POČELO PREZENTACIJU U BANK OF ENGLAND

Hrvatsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom počelo je u engleskoj središnjoj banci prezentaciju hrvatskih gospodarskih i političkih dostignuća. Prezentacijom u Bank of England započeo je drugi i posljednji dan službenog posjeta premijera Sanadera Velikoj Britaniji. Pod naslovom "Pristup Hrvatske EU i razvojna strategija Vlade" nazočnima će se nakon pozdravnih govora voditelja Citygroupa za srednju i istočnu Europu Guyja Haringtona obratiti hrvatski premijer Sanader govorom naslovljenim "Hrvatski put prema EU". Nakom premijera govorit će njegov potpredsjednik zadužen za gospodarstvo Damir Polančec o aktualnom hrvatskom gospodarskom trenutku. O "Okviru za strateški razvoj" govorit će državna tajnica Martina Dalić, a o "Pregovorima između EU i Hrvatske o punopravnom članstvu" glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. Završno obraćanje na temu konkurentnosti u hrvatskom gospodarstvu imat će predsjednik Podravke i predsjednik Hrvatskog vijeća za tržišno natjecanje Darko Marinac. Engleska središnja banka glavni je financijski temelj britanskog gospodarstva, odgovorna za njegovu monetarnu i financijsku stabilnost. Monetarnu stabilnost osigurava stabilnim cijenama i povjerenjem građana u nacionalnu valutu te brigom za kontrolu inflacije. Financijska sigurnost podrazumijeva ustanovljavanje i smanjenje prijetnji financijskom sustavu kao cjelini. Bank of England ima monopol na izdavanje novčanica u Engleskoj i Walesu i banka je države kojoj se obraćaju druge banke ako zapadnu u nevolje u Britaniji.

6. SINDIKATI

URSH O UVOĐENJU RADNIČKOG DIONIČARSTVA

Nema tog zakona koji može popraviti štete koje je nanio Zakon o privatizaciji iz '92., ali Vlada može uvođenjem radničkog dioničarstva barem djelomično ispraviti greške dosadašnje privatizacije prema radnicima, rečeno je na u četvrtak konferenciji za novinare Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH). Predsjednik URSH-a Boris Kunst istaknuo je da radničko dioničarstvo na Zapadu bilježi veliki uspon, pa danas u SAD-u, "utvrdi" liberalnog kapitalizma, ima 10.000 tvrtki u vlasništvu zaposlenih, koje zapošljavaju 11 milijuna radnika, a vrijednost radničkog udjela u njima doseže 800 milijardi dolara. Sindikati trenutno usklađuju stajališta sa socijalnim partnerima oko Vladina prijedloga novog Zakona o privatizaciji, a ako se ne postigne dogovor oko radničkog dioničarstva, neka se taj dio izostavi iz zakona i donese novi zakon posvećen samo tome, kazao je Kunst. Sindikati traže da Hrvatski sabor utvrdi koje su tvrtke od strateške važnosti za Hrvatsku, pa ne mogu biti prodane. Također traže uvođenje socijalne klauzule, koja bi štitila radnike i nakon prodaje dionica, a protive se Vladinom prijedlogu da se radnicima omogući kupnja samo 25 posto udjela. Nema razloga za ograničavanje radničkog udjela na 25 posto temeljnog kapitala društva, tvrdi i ekonomski stručnjak Dražen Kalogjera. Baš suprotno, radničkom dioničarstvu treba omogućiti ulazak u sve pore gospodarstva, a prvenstveno u privatne tvrtke. Tvrtke koje su ipak uspjele provesti model podjele dionica zaposlenima danas su među najuspješnijima u Hrvatskoj, poput TDR-a, Kraša, Dalekovoda, Elektroprometa ili Tankerske plovidbe. Problem financiranja radničkog kupovanja dionica treba riješiti državnim stimuliranjem, kroz beneficirane kredite za radnike koji kupuju dionice.

NOVI SINDIKAT I RADNICI TDZ-A PODNIJELI KAZNENU PRIJAVU PROTIV HFP-A

Novi sindikat i radnici bivše Tvornice duhana Zagreb (TDZ) podnijeli su kaznenu prijavu protiv bivšeg i sadašnjeg vodstva Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) jer nisu pokrenuli postupak poništenja pretvorbe i privatizacije TDZ-a. Podnijeli smo prijavu protiv bivših i sadašnjeg predsjednika HFP-a te bivših i sadašnjih članova Nadzornog i Upravnog odbora HFP-a jer su bili dužni pokrenuti postupak poništenja pretvorbe TDZ-a na temelju nalaza revizije i zaključaka Hrvatskog sabora, izjavio je u utorak novinarima predsjednik Novog sindikata Mario Iveković. Postoje četiri razloga za poništenje pretvorbe, tvrdi Iveković: ulaz Zagrebačke banke u vlasničku strukturu TDZ-a bio je nezakonit, procijenjena vrijednost TDZ-a je sedam milijuna kuna manja od realne, tvrtka je kupila više od 10 posto vlastitih dionica, a HFP je zadržao dionice koje su trebale biti prenijete na Fond za razvoj i Mirovinski fond. Podnošenjem kaznene prijave želimo utjecati na promjenu globalnog ponašanja u hrvatskoj politici, jer dosad nitko nije odgovarao ni za što, naglasio je Iveković.

7. UDRUGE

HGK PREDSTAVILA NOVE INTERNET STRANICE

Internet stranicu Hrvatske gospodarske komore (HGK) prošle je godine posjetilo gotovo 125 tisuća jedinstvenih korisnika, koji su pregledali ukupno 577,5 tisuća stranica, a u ovoj se godini bilježi trend rasta broja korisnika i u prvih šest mjeseci oko 250 tisuća korisnika pregledalo je 327,7 tisuća stranica, rečeno je na u srijedu održanom predstavljanju nove internetske stranice HGK. Nova, tehnički, funkcionalno i grafički unaprijeđena internetska stranica HGK bit će dostupna od idućeg tjedna, najavila je pomoćnica direktora Sektora za informatiku i statistiku HGK Marina Čižmar. Nove stranice HGK sadrže više od 1.400 rubrika s nekoliko stotina tisuća stranica, a jedna od novosti su stranice Centra za poslovne informacije HGK, koji na jednom mjestu pruža sve informacije za poduzetnike - od procedure za pokretanja poduzetničke aktivnosti, pregleda olakšica za poslovanje, poticaja i kredita, do pregleda propisa značajnih za gospodarstvo. Uz pristup informacijama o svim udruženjima i zajednicama HGK te stranicama županijskim komorama, na naslovnoj web stranici HGK nalaze se i pristupi dodatnim stranicama - Euro info centra, Očevidnika nekretnina i pokretnina, Hrvatskog registra izvoznika, Registra poslovnih subjekata i dr. Upravo je besplatni Registar poslovnih subjekata - BizNet najposjećeniji servis HGK, u kojem je, kazala je Čižmek, u prvih šest mjeseci ove godine zaprimljeno više od 2,3 milijuna upita, odnosno gotovo jednako kao tijekom cijele prošle godine.

HINA

Marulićev trg 16, Zagreb

Tel. uredništva: 01/4808-686

Urednica:

Slavica Cvitanić

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙