Država se pak na domaćem tržištu kapitala u dosadašnjem tijeku ove godine zadužila za 4,5 milijardi kuna, tako da na nju još uvijek otpada veći dio hrvatskog dužničkog tržišta, na kojem ne-državni sektor ima tek 13 posto udjela.
Iako već sada postoje i najave za još 620 milijuna kuna korporativnog duga, podaci pokazuju da je financiranje poslovanja kroz tržište kapitala još uvijek nedovoljno prepoznato u hrvatskim tvrtkama. Tako se svega oko 9 posto korporativnog duga odnosi na vrijednosne papire, a ostalo na bankovne kredite, istaknuo je Kursan.
Ipak, prema riječima izvršnog direktora sektora investicijskog bankarstva Hrvatske poštanske banke (HPB) Marinka Papuge, izlazak na dužničko tržište, kako pokazuje dosadašnja praksa, za neke tvrtke predstavlja i korak ka izlasku na dioničko tržište.
Papuga se osvrnuo i na još jedan događaj koji je obilježio prvu polovicu ove godine, odnosno na javnu ponudu dionica (IPO) virovitičke tvornice šećera Viro označivši ju primjerom modernog poslovanja, koje podrazumjeva i procjenu vrijednosti kompanije na tržištu.
Buduće razdoblje trebali bi obilježiti upravo IPO-i, posebice za ovu godinu najavljena javna ponuda dionica Ine, ali i očekivani IPO Agrokora.
No, direktor konzultantske kuće To One i urednik ovog izdanja Josip Galinec procjenjuje da će godinu sigurno obilježiti i zbivanja oko jedine prave hrvatske 'blue-chip' dionice, odnosno odlazak dionica Plive sa Zagrebačke burze u slučaju preuzimanja.
Šesto izdanje publikacije "Javna dionička društva", uz prikaz najzanimljivijih dionica koje kotiraju u JDD kotacijama Zagrebačke i Varaždinske burze, donosi i analize javnih poduzeća koja još nisu na burzi, poput Ine, Hrvatskih autocesta, Hrvatskih željeznica, Hrvatskih šuma, ali i T-HT-a, VipNeta i dr.
Ujedno, publikacija donosi i pregled tržišta kapitala regije, odnosno Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije s analizama investitorima najprivlačnijih dionica u tim zemljama.