U knjizi "Na tragu pisma i jezika antičkih Makedonaca" koju je nedavno izdala Makedonska akademija znanosti u umjetnosti, iznose se rezultati trogodišnjeg istraživanja Boševskog i Tentova. Demantiraju se tvrdnje svjetske znanosti da su antički Makedonci bili nepismeni i naglašava da je nemoguće da narod koji je izgradio Aleksandrijsku knjižnicu nije imao svoje pismo.
Napoleonovi vojnici su 1799. godine u Egiptu iskopali kamen iz Rosette (dimenzije 1,44 prema 0,72 cm, težak 762 kg) na kome je 196. godine prije Krista ispisan isti tekst na tri pisma. Prvi tekst je na antičkom grčkom a treći po redu ispisan je hijeroglifima koje je 1822. godine dešifrirao francuski arheolog J.F. Champollion.
Pismo srednjeg teksta ostalo je nepoznanica za znanstvenike koji su ga svrstali u demotsko (ptolomejsko), kao ostala pisma nastala pojednostavljenjem hijeroglifa. Boševski i Tentov tvrde da znanstvenici nisu mogli dešifrirati ovo pismo jer su se oslanjali na jezike u egipatskom području, zanemarujući činjenicu da su Ptolomejevići dinastija antičkih Makedonaca te da je tekst napisan na njihovom jeziku koji je bio u službenoj upotrebi u Egiptu.
Zato su, ističu Boševski i Tentov, identificirane suglasnike i samoglasnike ozvučivali korištenjem arhaizama iz dijalekata suvremenog makedonskog jezika. U tekstu koji je pisan s desna na lijevo bez razmaka između riječi, identificirano je 167 riječi koje i danas imaju isto značenje u nekim dijalektima.
Misterij kamena od Rosette, koji se nalazi u muzeju u Londonu, riješen je i nema sumnje, ističu Bošev i Trentov, da je srednji tekst napisan na jeziku antičkih Makedonaca koji su Egiptom vladali 300 godina. Od osvajanja Aleksandra Makedonskog 333. prije Krista, te vladavine Ptolemeja I., Aleksandrova generala Sotera do zadnje kraljice Kleopatre, odnosno 30. godine prije Krista. U tekstu antički Makedonci se spominju kao Živi gospodari, Egipćani kao Ađupci, a Grci kao Danajci.
Bošev i Tentov, prvi energetičar, a drugi informatičar, ističu da su odlučili dešifrirati pismo jer im je bilo neprihvatljivo stajalište suvremene znanosti da ne postoji nijedna zapisana rečenica na jeziku antičkih Makedonaca i da prema tome nisu imali svoj jezik i pismo. Pri dešifriranju je korišteno više znanstvenih metoda iz logike, matematike, fizike i drugih disciplina no posao nije završen i sada su na redu lingvisti, zaključuju autori.