Po njegovim riječima, više od 25 tisuća sadašnjih umirovljenika koji su radili u Hrvatskoj imaju pravo na hrvatsku mirovinu ali je, kako tvrdi Kiš, i izvještajem HRW-a konstatirano da je Hrvatska postavila "brojne prepreke raseljenim Srbima da ostvare pravo na mirovinu".
"Najveći problem je nespremnost tamošnje vlasti da Srbima prizna godine radnog staža od 1991. do 1995. godine. Vlada je odbacila većinu srpskih zahtjeva za priznanje mirovine, tvrdeći da su dokumenti koji dokazuju status zaposlenja u međuvremenu izgubljeni ili uništeni, kao i da su podnositelji zahtjeva propustili rok za dokazivanje radnog staža u Hrvatskoj", piše list. Dodaje se da je prije svega riječ o onima koji nisu bili u mirovini prije rata i kojima sad nedostaju godine radnog staža da bi ostvarili mirovinu.
Oni koji su na vrijeme podnijeli zahtjeve za isplatu mirovina, dodaje Kiš, suočili su se i s time da im je hrvatski mirovinski fond tražio pismene dokaze uplata doprinosa za vrijeme rata, što je suprotno Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji izričito navodi da se izjava svjedoka može prihvatiti kao jedini dokaz statusa osigurane osobe i godina radnog staža, s obzirom da je riječ o razdoblju rata.
Kiš kao problem navodi i razliku između visine mirovina koje su izbjeglima određene u Hrvatskoj i "akontacije" koje im je isplaćivala srbijanska vlada, čime su oni koji su cijeli radni vijek ili dio radnog staža uplaćivali doprinose u hrvatski fond "praktično opljačkani", s obzirom da ta razlika nije do danas obračunata.