Riječ je o dva zakonska prijedloga - Zakonu o usklađenju mirovina ostvarenih nakon 1. siječnja 1999. i Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju, koje je klub zastupnika te stranke uputio početkom lipnja u saborsku proceduru.
Saborski zastupnik i autor zakonskih prijedloga Zvonimir Sabati rekao je da se predlaže povećanje mirovina novim umirovljenicima od 1999. do 2006. u varijabilnim iznosima od 7 posto za 1999. do 21 posto za 2006., svake godine po dva posto.
Novac bi se isplaćivao u četiri rate kroz predstojeće dvije godine, a za to je potrebno oko jedan posto državnog proračuna godišnje. Time bi se razlika manjih mirovina koje su primali novi umirovljenici pokušala izravnati s mirovinama starih umirovljenika.
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju bi se za izračun mirovine uvelo 15 uzastopnih najpovoljnijih godina, čime bi budući umirovljenici imali znatno veće mirovine. Te najpovoljnije godine, po Sabatijevim riječima, odnose se ponajprije na umirovljenike koji nisu ostvarili pravo na drugi stup mirovinskog osiguranja.
Sudionici okruglog stola, predstavnici sindikata i umirovljeničkih udruga, podržali su HSS-ovu inicijativu, ali su podsjetili kako su mirovine posljedice loših plaća, te bi stoga trebalo pokrenuti javnu raspravu o radu i plaćama.
Predsjednik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst ocijenio je zabrinjavajućim što dvije trećine, odnosno 700.000 umirovljenika, živi s mirovinom manjom od 1.600 kuna.
Zastupnik Hrvatske narodne stranke Dragutin Lesar upozorio je da će mirovina onih koji budu išli u mirovinu 2009. iznositi 980 kuna.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže da država niti ne promišlja o promjenama u mirovinskom sustavu, pa neće gledati blagonaklono niti na jedu inicijativu za boljitak umirovljenika.
Čelnik HSS-a Josip Friščić poručio je da njegova stranka ne smatra svoje zakonske prijedloge najboljim rješenjem, ali je važno pokrenuti javnu raspravu o toj temi kako bi se uključili svi društveni subjekti.