Oni smatraju da je glavni uzrok tomu izloženost dišnog sustava djece, koji je još u razvoju, kloru iz bazenske vode. Rezultati studije koju su proveli znanstvenici sa Katoličkog sveučilišta u belgijskom Louvainu objavljeni su u stručnom časopisu Occupational and Environmental Medicine.
Znanstvenici smatraju kako dugoročne efekte nusproizvoda klora na respiratorni sustav djece treba detaljno proučiti te se pobrinuti da bazeni budu filtrirani na ispravan način i pripaziti da količina nusproizvoda klora bude pažljivo regulirana.
Ista ekipa stručnjaka prije tri godine je dokazala je da kao posljedica reakcije klora sa znojem i urinom iz bazenske vode nastaju štetna isparavanja koja mogu oštetiti dječja pluća. Također su ustanovili da se u organizmu djece koja redovito plivaju u zatvorenim bazenima akumuliraju proteini za koje je otprije poznato da u visokom postotku utječu na oštećenje stanica u plućima.
U zadnjoj su studiji znanstvenici analizirali u kojoj mjeri od hripanja u prsima, astme, visoke temperature, alergijskog rinitisa i ekcema pati oko 190.000 13-godišnjaka i 14-godišnjaka iz 21 zemlje Europe. Zatim su dobivene postotke usporedili s brojem kloriranih zatvorenih bazena na 100.000 stanovnika u svakoj od zemalja.
Rezultati njihova istraživanja su pokazali da, čak i kad se uzmu u obzir faktori poput klime, nadmorske visine, imovinskog stanja, postoji snažna veza između astme i sličnih poremećaja i činjenice da djeca često plivaju u zatvorenim kloriranim bazenima.
Britanski znanstvenici smatraju da dugoročne efekte klora na respiratorni sustav djece treba pažljivo proučiti s obzirom na činjenicu da je plivanje iznimno dobar oblik vježbe za djetetov razvoj.