Tužiteljstvo je prijedlog za reviziju presude podnijelo potkraj srpnja 2005., a Haški sud je 6. prosinca 2005. ukinuo povjerljivi status za dio pratećih dokumenata iz postupka koji se vodi po tom zahtjevu. Radilo se o odlukama o zahtjevima obrane za produljenjem roka za odgovor na zahtjev Tužiteljstva, te nalozima za imenovanja i zamjenu sudaca u nadležnom Žalbenom vijeću.
Sam zahtjev Tužiteljstva za reviziju presude zadržao je povjerljivi status do danas.
Generala Blaškića, ratnog zapovjednika Operativne zone središnja Bosna HVO-a, ICTY je u ožujku 2000. osudio na 45 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u Lašvanskoj dolini u proljeće 1993., uključujući i pokolj u Ahmićima. Žalbeno vijeće je 29. srpnja 2004. gotovo u cijelosti prihvatilo žalbu i nove dokaze obrane, amnestiralo Blaškića za Ahmiće, smanjilo mu kaznu na devet godina zatvora te naložilo njegovo trenutačno oslobađanje. U haškom pritvoru proveo je osam godina i četiri mjeseca.
Tužiteljstvo zahtjev za reviziju presude temelji na novim dokazima o Blaškićevoj krivnji s kojima, kako tvrdi, nije raspolagalo u vrijeme vođenja postupka pred Raspravnim i Žalbenim vijećem od 1997. do 2004.
Među tim dokumentima su i oni koji potvrđuju da su "usmene zapovijedi Blaškića vezane uz napad na Ahmiće uključivale i zapovjedi da se počine zločini". U napadu snaga HVO-a na Ahmiće 16. travnja 1993. ubijeno je 116 bošnjačkih civila, većinom muškaraca u dobi za vojnu službu.
Tužiteljstvo u zahtjevu, među ostalim, navodi kako su dokumenti MUP-a Hrvatske na temelju kojih je Blaškiću smanjena kazna bili krivotvoreni, odnosno izmijenjeni kako bi se prikrilo da se oslanjaju na tvrdnje Blaškićeva branitelja Ante Nobila o paralelnoj liniji zapovijedanja za koje ne postoje dokazi.
Tužiteljstvo se u zahtjevu poziva na iskaze tri nova zaštićena svjedoka, koji svjedoče o ulozi generala Blaškića u zločinima za koje je bio optužen, te na iskaz svog istražitelja i vještaka za hrvatske arhivske dokumente Williama Tomljanovicha.
Posebno Žalbeno vijeće treba odlučiti o tome da li usvaja ili odbija zahtjev za reviziju presude na temelju pisane rasprave dviju strana, ili može zakazati usmenu raspravu o zahtjevu Tužiteljstva te donijeti odluku nakon te rasprave.
Vijeće nema rok u kojem treba odlučiti o zahtjevu za revizijom, prvom takve vrste u 13-godišnjoj praksi ICTY-a.
Prema Pravilu 120., Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a, "ako se većina sudaca petočlanog vijeća slaže kako je nova činjenica, da je bila dokazana, mogla biti odlučujući faktor prilikom donošenja odluke, vijeće će preispitati presudu i, nakon što sasluša strane, izreći novu presudu".