Javno-bilježničke tarife su pretjerane i apsurdne, bilježnici se pretvaraju u najpohlepniju kastu, deru kožu građanima, izjavio je Kajin u raspravi o izmjenama Zakon o javnom bilježništvu.
Drži da bi prvo trebalo prepoloviti tarife, pa tek onda mijenjati Zakon.
Vlada je predložila izmjene po kojima bi Ministarstvo pravosuđa moglo povećati broj javno-bilježničkih ureda ako to 'nalože' gospodarske ili potrebe građana.
Uz položen pravosudni ispit, bilježnikom bi se postalo i s tri, umjesto pet godine staža kako je sada. Broj javno bilježničkih prisjednika (pomoćnika) ograničio bi se na dva po uredu.
Većina klubova podržava da se ograniči broj prisjednika, tumače kako je važan neposredan kontakt bilježnika i stranke, a što sada zbog brojnosti prisjednika često nije slučaj.
Ingrid-Antičević Marinović (SDP) upozorava na praksu da se kod dobivanja kredita stranke, u pravilu, upućuju točno određenom bilježniku, a rješenje vidi u uvođenju kvota.
Tako bi se, kaže, posao ravnomjerno rasporedio, izbjegla mogućnost da jedan bilježnik dobije tri tisuće, a drugi samo tristo bankovnih ugovora, a otvorila bi se i mogućnost za nova radna mjesta.
Miroslav Rožić (HSP) neprimjerenom smatra odredbu po kojoj javni bilježnici od stranke mogu tražiti predujam, uz obvezu da stranka odmah po obavljenom poslu mora platiti ugovorenu naknadu.
"Javni bilježnici tako bi bili jedini javni dužnosnici koji bi mogli tražiti predujam, a odmah po obavljenom poslu mogli bi oderati stranku za naknadu", kazao je Rožić.
Usprotivio se i odredbi po kojoj Ministarstvo pravosuđa može diskreciono odlučivati o broju javno-bilježničkih ureda, ocjenjujući da bi za to trebali biti definirani kriteriji, a ne "da se odlučuje paušalno".