Neslaganja su se, rekao je Manolić, pojavila nakon tajnog sastanka Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu, 25. ožujka 1991. godine. Sastanku su trebali nazočiti i Stjepan Mesić i Borisav Jović, ali su dvojica predsjednika odlučili razgovarati bez svjedoka, rekao je Manolić.
Nakon sastanka, po Manolićevim riječima, Tuđman je informirao Manolića i Mesića da su se on i Milošević "načelno složili oko pitanja podjele BiH." Manolić se s tim nije slagao jer je, kako je danas svjedočio, smatrao da se moraju prihvatiti "avnojevske granice" i da nije "ni realno ni pametno dirati u njih."
Manolić je Tuđmanove izjave o mogućim obnavljanjima granica Banovine i Hrvatske ipak ocijenio "iznošenjem osobnog mišljenja" dodajući kako o pomicanju granica prema BiH nitko nije eksplicitno govorio.
Prijelomni trenutak, po Manoliću, je bio kada se Tuđman u veljači 1992. godine opredijelio za "očuvanje cjelovite BiH" time što je odlučio da bosanski Hrvati sudjeluju na referendumu o suverenoj BiH, što je bilo u suprotnosti sa njegovim dogovorom sa Miloševićem.
Josip Manolić bi trebao svjedočiti do kraja ovog tjedna.
Nekadašnjem premijeru i predsjedniku HR HB, zajedno s bivšim ministrom policije HR HB Valentinom Čorićem, ministrom obrane Brunom Stojićem, zapovjednicima HVO-a Milivojem Petkovićem i Slobodanom Praljkom, te šefom uprave zatvora i logora HVO-a Berislavom Pušićem, ICTY sudi za ratne zločine počinjene u kampanji progona bošnjačkog i drugog nehrvatskog stanovništva s područja samoproglašene HR Herceg Bosne tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba 1993. godine.