Ta je autocesta dio X. paneuropskog koridora kojim se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza zapadne Europe s jugoistočnom i dalje Bliskim istokom, i prva je u potpunosti završena autocesta u Hrvatskoj. Izgradnja dionice od Županje do Lipovca stajala je 91 milijun eura, a financirana je kreditima europskih banaka: Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB).
Tijekom prigodne svečanosti, održane kod naplatnih kućica kod Lipovca nedaleko od Međudržavnog cestovnog graničnog prijelaza Bajakovo, premijer Ivo Sanader u prigodnom govoru pohvalio je graditelje dionice autoceste A3 od Županje do Lipovca koji su, kako je naglasio, radove završili čak tri mjeseca prije roka.
Po Sanaderovim riječima, Hrvatska bi već odavno završila izgradnju autocesta i ostale infrastrukture da nije bilo rata i dugogodišnje komunističke diktature.
"Još uvijek iz proračuna moramo izdvajati šest do sedam milijardi kuna za saniranje indirektnih i direktnih ratnih šteta", rekao je dodavši kako je, unatoč golemim izdacima za obnovu i izgradnju infrastrukture, Vlada uspjela dovesti javne financije u red.
Također je najavio da će fiskalni deficit države u 2006. godini biti 3 posto iako je Vlada planirala da ove godine iznosi 3,3 posto. Po njegovim riječima, prije tri godine fiskalni deficit u Hrvatskoj iznosio je 6,3 posto.
"To je iznimno velik korak za Hrvatsku koji će, nadam se, znati cijeniti domaći i strani ulagači", poručio je Sanader dodajući kako je snižavanjem fiskalnog deficita na 3 posto Vlada ispunila kriterije konvergencije iz Maastrichta.
Dodao je i kako iz Lipovca, koji se nalazi u neposrednoj blizini državne granice sa Srbijom, želi poručiti da Hrvatske s tom državom želi razvijati dobrosusjedske odnose kao i s Crnom Gorom koja je nedavno stekla suverenitet i nezavisnost.
Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta naveo je kako Hrvatska danas ima 1070 kilometara autocesta dok se hrvatske potrebe procjenjuju na oko 1500 kilometara autocestovne mreže.
Po njegovim riječima, trenutačno se radovi izvode na brojnim gradilištima hrvatskih autocesta od dionice 5c koridora od Sredanaca preko Đakova do Osijeka do Istarskog ipsilona, autocesta Zagreb-Sisak, Zagreb-Krapina-Macelj te Dugopolje-Ploče.
U idućoj godini počet će radovi na završetku drugih tunelskih cijevi na Kapeli i sv. Roku na autocesti A1 Zagreb-Split, najavio je Kalmeta dodajući kako bi oni mogli biti završeni za otprilike godinu i pol do dvije godine.
Pozdravljajući brojne uzvanike, među kojima su bili i ministri Petar Čobanković, Marina Matutinović Dropulić, Božo Biškupić, biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta (HAC) Mario Crnjak rekao je kako je, uz autocestu A1 Zagreb-Split, autocesta A3 Bregana-Zagreb-Lipovac najvažnija hrvatska autocesta kojom je u 2005. godini prošlo 11 milijuna vozila, odnosno 12.500 vozila dnevno.
Autocesta A3 u prošloj je godini državi donijela 650 milijuna kuna prihoda, odnosno 1,8 milijuna kuna dnevno, naveo je Crnjak dodajući kako je procijenjeno da je izgradnja svih 307 kilometara autoceste A3, koja se gradila proteklih tridesetak godina, stajala 7,5 milijardi kuna.
Svečani program otvorenja dionice autoceste A3 Županja-Lipovac završio je blagoslovom biskupa đakovačkog i srijemskog msrg. dr. Marina Srakića koji je tom prigodom izrazio zadovoljstvo što je, izgradnjom dionice od Županje do Lipovca autocestom u cijelosti postala povezana i Biskupija đakovača i srijemska koja se dijelom prostire i na području Srbije.