Mato Crkvenac (SDP) smatra da je najveći monetarni problem Hrvatske njezin ukupni dug koji je u samo dvije godine i dva mjeseca porastao s 19 na 27 milijardi eura, što je, kaže, gotovo isti rast zabilježen u cijelom mandatu bivše, koalicijske vlade.
Posebno je, kaže, porazan podatak da se u 2007. može očekivati da se troškovi kamata izjednače s iznosom otplate duga i BDP-om, pa se postavlja pitanje hoće li to Hrvatska moći izdržati.
"Mi danas možemo servisirati svoj dug, otplate prema inozemstvu, ali nitko ne može u ovoj državi danas reći da ćemo to moći i sutra", rekao je Crkvenac.
Da bi se svi trebali dobro zamisliti što će se s Hrvatskom dogoditi u iduće tri, četiri godine smatra i Damir Kajin (IDS) koji procjenjuje da će Hrvatska kraj ove godine dočekati s vanjskim dugom od 40 milijardi dolara.
Razloge drastičnom rastu duga Kajin vidi u prodaji saniranih hrvatskih banaka strancima i nekontroliranom uvozu, a do usporavanja rasta, tvrdi, mogu dovesti samo strane investicije.
Šime Prtenjača (HDZ) drži da HNB još ima prostora i mogućnosti učiniti pomak u provođenju mjera za obuzdavanje zaduženja banaka u inozemstvu, te za prebacivanje zaduživanja na domaće tržište.
Odbacio je tvrdnje SDP-a da je dug u zadnje dvije godine rastao gotovo istom brzinom kao za cijelog mandata bivše vlade, ustvrdivši da je najveći porast zaduženja bio 2002.
U HSS-u, pak, smatraju da od osamostaljenja do danas HNB nije vodila dovoljno suverenu i razvojnu monetarnu politiku. Po riječima Ante Markova, HNB "nije vodila dovoljno hrvatsku politiku" jer se "nije uspjela othrvati pritiscima MMF-a i Svjetske banke".
HSS-ovac proziva HNB da je prepustila devizno tržište stranim bankama koje su uzimale kredite u inozemstvu i plasirale ih u potrošačke kredite, što je, tvrdi, dovelo do pada hrvatskog gospodarstva te povećanja zaduženosti države i stanovništva.
"Hrvati su zaduženi više od 2.300 eura po glavi i najzaduženija su nacija u Europi", ustvrdio je Markov.
Rad HNB-a kritizirao je i Anto Đapić (HSP), tvrdeći da je HNB u zadnjih šest godina ostvarila gubitke u poslovanju od 1,1 milijardu kuna. Ne treba, kaže, zaboraviti ni odgovornost HNB-a za "fiktivnu prodaju Zagrebačke banke za koju nitko nije Hrvatskoj isplatio ni jednu kunu".
"HNB je dala dozvolu za fiktivnu privatizaciju Zagrebačke banke koja je danas tržišno procijenjena na oko 2,5 milijardi eura, a to je iznos koji je Hrvatska izgubila tom transakcijom", rekao je, prozvavši HNB i da je donosila pogrešne i zakašnjele mjere za zaustavljanje vanjskog duga.