Predstavljajući Izvješće HNB-a za 2005., Rohatinski je upozorio da je inozemno zaduživanje banaka i lani nastavilo rasti (za 14,9 posto), unatoč tomu što je HNB povećanjem stope granične obvezne pričuve nastojala to destimulirati.
Rohatinski je kazao su se banke zadužile za 6,7 milijardi eura neto, da je udio tog duga u BDP-u udvostručen, s 15 na 31 posto.
Tendenciju rasta, kaže, bilježi vanjski dug države koji u ovom trenutku iznosi oko 27 milijardi eura, a njegov udio u BDP-u s 62 posto porastao je na čak 85 posto BDP-a.
Upozorio je da je iznos plaćenih kamata na vanjski dug gotovo dosegao razinu mogućeg prerastanja BDP-a, što, upozorava, može značiti bitno smanjenje vlastitih financijskih potencijala države, te sve veću ovisnost o stranim izvorima financiranja.
Kao neizravne posljedice rasta inozemnog duga naveo je stalne pritiske na tečaj kune, rast inflacije, kamatnih stopa, a posebno troškova za servisiranje duga, što se sve, kaže, negativno odražava na platnu bilancu.
Iako je inflacija, ocijenio je, još uvijek pod kontrolom i takva će i ostati, ona ipak stalno raste - s 1,7 posto u 2003. na 3,6 posto u 2005. te na 4 posto u prvih pet mjeseci ove godine.
Unatoč navedenim problemima s inozemnim dugom, Rohatinski je dao i optimistične ocjene što se tiče gospodarskog rasta i održavanja inflacije u stabilnim razinama, a što je, tvrdi, posljedica izrazito ekspanzivne monetarne politike HNB-a.
Gospodarski rast BDP-a ubrzan je s 3,8 posto u 2004. na 4,3 posto u 2005., stabilan je tečaj kune, a unaprijeđeno je monetarno upravljanje uvođenjem operacija na otvorenom tržištu.
Osim toga, dodao je Rohatinski, HNB je unaprijedio bonitetnu kontrolu banaka, oblikovao i stabilizirao tržište novca i ukupno financijsko tržište u državi.
Na kraju izlaganja Rohatinski je kazao da mu je ovo izvješće možda i posljednje koje kao guverner središnje banke podnosi Saboru, istaknuvši da u njegovu radu i mandatu nije bilo ničega čega bi se trebao stidjeti.
O Izvješću HNB-a raspravljaju saborski klubovi.