U članku se analizira porez na dobit u razdoblju od 2001. do 2004., a na konačni rezultat analize, konstatira Bratić, uvelike utječe činjenica da su od 2000. u oporezivanje dobiti, osim već postojećih, uvedene brojne nove olakšice i poticaji.
Ukupni iznosi prihoda, koji su se mogli prikupiti u sustavu oporezivanja dobiti, a nisu, višestruko rastu.
Dok su izgubljeni prihodi od poreza na dobit svih razina vlasti (država, županije, gradovi i općine) u 2001. iznosili samo 86 milijuna kuna u 2004. popeli su se na gotovo pola milijarde kuna.
Državni proračun iz godine u godinu također gubi (bolje rečeno, dobrovoljno se odriče) sve više sredstava koja odlaze u razne poticaje, olakšice i oslobođenja u sustavu oporezivanja dobiti. Tako je samo u 2004. državni proračun u tu svrhu "potrošio" 337 milijuna kuna, navodi Bratić.
Prema podatcima analize, izgubljeni prihod u sustavu oporezivanja dobiti svih razina vlasti u 2004. iznosi 481,3 milijuna kuna, a kako je proračunu išlo 70 posto tih sredstava to se na proračun odnosi 336,9 milijuna kuna.
Kod poreza na dobit porezni rashodi ili "izgubljeni prihodi" dijele se na umanjenja osnovice poreza na dobit (tri vrste olakšica - poticaji za zapošljavanje, za istraživanje i razvoj i za školovanje i stručno usavršavanje), te umanjenjem samog poreza na dobit (daljnjih pet vrsta - olakšice i oslobođenja za područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, za grad Vukovar, za korisnike slobodnih zona, te poticaji za ulaganja i za zapošljavanje osoba s invaliditetom).
Analizajući stavke koje umanjuju osnovicu poreza na dobit, Bratić navodi da su se ukupni izgubljeni prihodi svih razina vlasti u analiziranom razdoblju gotovo udesetostručili (sa 35,7 milijuna kuna 2001. na 328,4 milijuna kuna 2004).
Samo se državni proračun zbog danih poticaja za zapošljavanje, istraživanje i razvoj, te školovanje i stručno usavršavanje odrekao 25 milijuna kuna 2001., odnosno 230 milijuna kuna 2004.
Dok su poticaji za zapošljavanje u 2001. i 2002. još bili u "podnošljivim iznosima", od 2003. uvođenjem poticaja za istraživanje i razvoj, te za školovanje i stručno usavršavanje, nastaje prava eksplozija izgubljenih poreznih prihoda, navodi Bratić.
Povećao se i iznos olakšica i oslobođenja i poticaja koji umanjuju porez na dobit sa 51 milijun kuna u 2001. na 153 milijuna kuna u 2004., a u skladu s tim rastu i izgubljeni prihodi kojih se država svjesno odrekla, ističe Bratić.
U zaključku upozorava na osnovni problem olakšica i poticaja, smanjenje proračunskih prihoda, ali i druge probleme, kao npr. povećanje troškova administriranja.
No, pravo je pitanje jesu li razni poticaji i olakšice postigli svoj konačni cilj i utjecali, primjerice, na smanjenje nezaposlenosti i nerazvijenosti posebno porezno tretiranih područja(...) Što Hrvatska bude bliža konačnom trenutku pristupa u EU, sve će se jače očitovati potreba usklađivanja domaćeg poreznog zakonodavstva s europskim, čime će nužno neke od tih olakšica morati biti ukinute, zaključuje Bratić.