Koncesija se daje na pet godina, s mogućnošću obnavljanja. U tekstu natječaja koji je objavljen i na web stranici Ministarstva www.mzopu.hr navedeni su uvjeti koje tvrtka mora ispunjavati da bi dobila koncesiju.
Zahtjevu za koncesiju tvrtka treba priložiti plan i godišnji operativni program rada, dokaz da raspolaže odgovarajućim prostorom, da zadovoljava ostale tehničke uvjete, dokaz da raspolaže potrebnim brojem i stručnim profilom zaposlenika za ostvarenje operativnog programa rada, dokaz i jamstvo da raspolaže potrebnim financijskim sredstvima ili izvorima sredstava za ostvarenje plana i programa rada i ulaganja, dozvolu za obavljanje djelatnosti skupljanja odnosno oporabe otpadnih guma uključivo i potvrdu o upisu u očevidnik Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
U 2004. u Hrvatsku je uvezeno 19.750 tona novih guma za vozila, a ukupna procijenjena količina guma u 2005. iznosila je oko 50.000 tona. Do sada su se otpadne gume u Hrvatskoj odlagale na odlagališta komunalnog otpada, odbacivale na divlje deponije, odnosno u prirodu, termički obrađivale u cementarama ili spaljivale na slobodnom prostoru.
Ministarstvo ovim natječajem čini još jedan korak u pravcu pretvaranja otpadnih guma u korisnu sirovinu. U Strategiji gospodarenja otpadom RH iz 2005. utvrđene su smjernice za unapređivanje sustava gospodarenja otpadnim gumama. Pravilnikom o otpadnim gumama smjernice su se razradile u praktičnom smislu. Po europskom principu da zagađivač plaća, uvedena je naknada na uvezene gume i iz tih sredstava financirat će se sakupljanje i oporaba (reciklaža) otpadnih guma.
Razgradnja jedne gume u zemlji traje čak i do 100 godina, a postoji i realna opasnost od zapaljenja. Europska unija donijela je direktivu koja zabranjuje odlaganje starih guma na odlagalištima otpada i koja mora biti u cijelosti primijenjena najkasnije do 2008. godine.
Procjenjuje se da je na području Hrvatske odloženo od 80 do 200 tisuća tona odbačenih, otpadnih guma. Neke procjene upućuju na podatak od 200 tisuća tona odloženih otpadnih guma u Hrvatskoj. Iskustva u postupanju s gumama vrlo su različita u ostalim europskim zemljama. Najbolje rezultate postižu Njemačka i skandinavske zemlje. U Finskoj se godišnje prikupi oko 30 tisuća tona otpadnih guma koje se dalje prerađuju, što iznosi oko 90 posto svih otpadnih guma. Udio iskorištenosti starih guma kao sirovine u EU porastao je 1999. na 20 posto, a 1992. iznosio je pet posto. To je jedan u nizu koraka koji Hrvatska poduzima kako bi se priključila zemljama koje uspješno rješavaju problem otpadnih guma, navodi u priopćenju Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.