Blagdanom Tijelova, Presvetog tijela i krvi Isusove, Crkva slavi u spomen ustanovljenja euharistije na Veliki Četvrtak, rekao je Bozanić i podsjetio da se taj blagdan počeo slaviti u Belgiji početkom 13. stoljeća. Prvi su ga prihvati benediktinski samostani, a papa Urban IV. ga je 1264. godine propisao za čitavu Crkvu, čini se pod utjecajem euharistijskog čuda koje se dogodilo u Bolseni, rekao je kardnal Bozanić.
Crkva slavi euharistiju svake nedjelje, svakoga dana tijekom cijele godine, a blagdan Tijelova odgovor je na potrebu vjernika da se svečano ispovjede svoju vjeru, rekao je kardinal.
Podsjetio je i na važnost tjelovske procesije, koja je dugo bila najsvečanija procesija u katoličkom svijetu. Iako su današnje procesije drugačije, iako je nestao njihov izvanjski sjaj, nedirnuto je ostalo duboko značenje današnjeg blagdana i razlog koji ga nadahnjuje: trajno divljenje i zahvaljivanje pred najuzvišenijom i najljepšom tajnom vjere, istaknuo je zagrebački nadbiskup.
Za svakog kršćanina znak je milosti kad doživi strahopoštovanje primajući svetu pričest i svi mi osjećamo vlastitu nevrijednost pristupajući presvetom tijelu i krvi Kristovoj. Euharistija je nadasve spomen čina ljubavi od koje nema veće, a ona znači svoj život položiti za svoje prijatelje, kazao je Bozanić u propovijedi.
Nakon misnog slavlja, kardinal je predvodio svečanu tijelovsku procesiju iz katedrale po trgu ispred katedrale, te uz prigodne molitve zazvao blagoslov na grad Zagreb i njegove stanovnike.