Summit će početi uobičajenim sastankom čelnika zemalja članica EU-a s predsjednikom Europskog parlamenta Josepom Borrellom.
Austrijski kancelar i predsjedatelj Europskog vijeća Wolfgang Schuessel najavio je u pismu kojima poziva svoje kolege na summit da će prva tema biti europski ustav i implementacija konkretnih prijedloga.
Austrijsko predsjedništvo priprema nacrt zaključaka o ustavu na temelju čega će se otvoriti rasprava. Očekuje se da će čelnici EU-a produžiti razdoblje za razmišljanje, budući da u proteklih godinu dana nije napravljen pomak prema konsenzusu što napraviti s tim dokumentom čija je ratifikacija zapela nakon odbijanja na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj.
Schuessel u svom pismu navodi da će se, osim o ustavu, razgovarati i "implementaciji konkretnih prijedloga", što bi, prije nego što se riješe institucionalna pitanja, trebalo osigurati konkretne rezultate. To se prema, Schuesselu, prije svega odnosi na održivi razvoj i klimatske promjene, vanjskopolitičku dimenziju europske energetske politike i mehanizme Unije za upravljanje krizama i suočavanje s elementarnim nepogodama.
Druga važna tema tijekom prve radne sjednice u četvrtak navečer bit će proširenje. "Razgovarat ćemo pitanju asporpcijske sposobnosti Unije", navodi Schuessel u svom pismu i dodaje da će Europsko vijeće izraziti svoje gledište o Bugarskoj i Rumunjskoj, Hrvatskoj, Turskoj i zemljama zapadnog Balkana.
Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće bi trebalo razmotriti proces screeninga i pozdraviti početak konkretnih pregovora s Hrvatskom te ponoviti da se pregovori temelje na individualnim zaslugama i da će brzina procesa ovisiti o napretku svake zemlje u pripremama za pristupanje, a što će se mjeriti prema ispunjavanju zahtjeva navedenih u Pregovaračkom okviru. To, prema nacrtu zaključaka, uključuje ispunjavanje obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i iz Pristupnog partnerstva.
Turska bi trebala biti pozvana da pojača reformski proces i da ga u potpunosti provodi i da ispuni svoje obveze iz Dodatnog protokola kojim se obvezala da će normalizirati svoje odnose s Ciprom.
Europsko vijeće bi, prema nacrtu zaključaka, trebalo ponovno razgovarati na summitu u prosincu o svim aspektima proširenja, uključujući apsorpcijsku sposobnost EU-a da prima nove članice i načinima poboljšanja procesa proširenja. Europska komisija će biti pozvana da sastavi posebno izviješće u kojem će navesti sve parametre za definiranje apsorpcijske sposobnosti. To izviješće trebalo bi biti objavljeno u listopadu istodobno s izviješćima o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata. Među tim parametrima trebala bi se naći javno mišljenje građana EU-a o procesu proširenja.
Paralelno sa sastankom Europskog vijeća, odvojeno će se sastati i ministri vanjskih poslova, koji će razgovarati o odnosima sa Srbijom, u svjetlu prestanka državne zajednice s Crnom Gorom i pregovora o konačnom statusu Kosova.
U petak ujutro čelnici EU-a trebali bi podržati ocjenu Europske komisije da Slovenija ispunjava uvjete za prihvaćanje zajedničke europske valute od 1. siječnja sljedeće godine.
Nakon toga čelnici će raditi na usuglašavanju i usvajanju zaključaka summita.
Sa zaključcima summita, predsjedništvo EU-a upoznat će čelnike kandidatskih zemalja.
Prije početka summita, održavaju se i tradicionalni sastanci čelnika pojedinih političkih grupacija. U Meiseu pored Bruxellesa okupit će se čelnici Europske pučke stranke, među njima i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.
Hrvatski premijer sastat će se kasno popodne i s povjerenikom za proširenje Ollijem Rehnom.