Uz napomenu da je to prva javna objava preliminarnih rezultata, ministar Primorac je ustvrdio kako je samom provedbom nacionalnih ispita Hrvatska položila veliki test te da su time stvoreni preduvjeti da sve u hrvatskome školstvu postane mjerljivo i usporedivo onda kada rezultati budu standardizirani.
Prije objave rezultata ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka napomenuo da se rezultati učenika iz različitih škole ove godine ne mogu neposredno uspoređivati jer opremljenost škola te prostorni, kadrovski, socijalni i drugi uvjeti u hrvatskome obrazovnom sustavu nisu ujednačeni.
Sirovatka je izvijestio da je nacionalnim ispitima pristupilo oko 99 posto učenika, a ispite su polagali učenici iz 163 škole - 87 s gimnazijskim programom te iz 76 škola s polivalentnim programom.
Prvi rezultati, rekao je Primorac, pokazuju da su učenici i nastavnici dobro prihvatili provedbu nacionalnih ispita što je potvrdio i voditelj projekta Državne mature Petar Bezinović.
Primorac je objasnio je da se rezultati odnose na ispite iz engleskoga i hrvatskoga jezika te iz matematike. Dodao je da je ispit za prvi strani jezik temeljen na utvrđivanju jezične kompetencije razina A2 prema "Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike" dok se za ostale predmete standardi uspostavljaju i uvođenjem nacionalnih ispita te drugim postupcima.
Po ministrovim riječima učenici su prosječno ostvarili 85 posto bodova na ispitu za engleski, 65 posto za hrvatski jezik te 53 posto za matematiku.
Pri tomu treba voditi računu da primjerice, 50 posto riješenosti u matematici i engleskom nije isto, rekao je, dometnuvši da su to potvrdili i učenici koji su u izlaznim anketama ocijenili da je najlakši bio ispit iz engleskoga, a najteži iz matematike.
Ministar je posebice zadovoljan time što su natprosječni rezultati nisu ostvareni samo u Zagrebu već diljem Hrvatske, ali je i svjestan da pojedine županije, zbog brojnih razloga među kojima su i posljedice rata, nisu mogle biti ubilježene među one s najboljim rezultatima. Zato će, ustvrdio je, Ministarstvo uložiti dodatan napor da se takvo stanje promijeni.
Nacionalni ispiti provedeni su u svim hrvatskim školama s gimnazijskim programima za učenike prvih razreda u razdoblju od 2. do 5. svibnja iz hrvatskoga jezika, matematike, prvoga stranog jezika (engleski, francuski ili njemački jezik) te talijanskoga jezika kao materinskoga jezika za pripadnike talijanske nacionalne manjine. Za učenike koji imaju nastavu na jeziku i pismu nacionalne manjine ispit je bio pripremljen na njihovu pismu i jeziku, a svi učenici polagali su ispite na isti način i pod jednakim uvjetima.