Tako visoke stope rasta nužne su kako bi se generirao veći razvoj, a ujedno bi pomogle i u rješavanju problema vanjske zaduženosti i nezaposlenosti, rekla je na današnjem susretu s novinarima direktorica Sektora za makroekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Jasna Belošević-Matić.
Unazad pet godina hrvatsko gospodarstvo je prosječno raslo po stopi od 4,7 posto, dok je primjerice prosjek svjetskog gospodarstva iznosio 3,7 posto, a Europske unije 1,2 posto. No, istodobno su npr. Litva, Letonija i Kina rasle po stopama od 7 do 10 posto, a Rumunjska i Bugarska po 5,7, odnosno 4,9 posto.
Iako se može reći da su spomenute zemlje imale nižu bazu, odnosno bile su na nižem stupnju razvijenosti od Hrvatske, činjenica je da će primjerice Kina, ako održi rast od oko 10 posto godišnje, uskoro postati jedna od najznačajnijih gospodarskih sila svijeta.
Hrvatskoj pak tako visoke stope rasta trebaju kako bi se što prije približila stupnju razvoja EU, s obzirom da čak i uz brži rast od tih zemalja hrvatski BDP po stanovniku još uvijek nije dosegao niti polovicu prosjeka za EU.
Nedavno predstavljeni Strateški okvir u tom je smislu odlično postavio ciljeve, a njihovo ispunjenje Hrvatsku bi po tom parametru dovela na 70 posto prosjeka EU, ocijenila je Belošević-Matić.
Među značajnijim pozitivnim pomacima u hrvatskom gospodarstvu unazad pet godina izdvojila je i činjenicu da je nelikvidnost cijelog sustava gotovo riješenja. Od 20 milijardi kuna nepodmirenih obveza iz 2000. danas je ostalo oko 11 milijardi kuna, no u gotovo 90 posto slučajeva riječ je o dugogodišnjim dugovanjima, rekla je Belošević-Matić.
Komentirajući pak na zahtjev novinara spekulacije da u posljednje vrijeme država generira novu nelikvidnost, odnosno ne izvršava svoje obveze na vrijeme, Belošević-Matić je kazala kako državne financije još uvijek nisu dovoljno transparentne, pa ne raspolaže takvim podacima, ali i da dostupni podaci ne upućuju na to.