FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

U Hrvatskoj prošle godine promaknuto 368 doktora znanosti

ZAGREB, 6. lipnja 2006. (Hina) - U Hrvatskoj je, po podatcima Državnoga zavoda za statistiku, 2005. promaknuto 368 doktora znanosti od kojih je 82,6 posto doktoriralo na najvećem hrvatskom sveučilištu - Sveučilištu u Zagrebu.
ZAGREB, 6. lipnja 2006. (Hina) - U Hrvatskoj je, po podatcima Državnoga zavoda za statistiku, 2005. promaknuto 368 doktora znanosti od kojih je 82,6 posto doktoriralo na najvećem hrvatskom sveučilištu - Sveučilištu u Zagrebu.

Na stupanj doktora znanosti prošle su godine promaknuti kandidati na još četirima hrvatskim sveučilištima - u Osijeku 29 (7,9 posto), u Splitu 19 (5,2 posto), u Rijeci 10 (2,7 posto) i Zadru šest (1,6 posto) i to svi u području humanističkih znanosti.

Jedino na najmlađem hrvatskom sveučilištu - dubrovačkom - prošle godine nije bilo promaknutih doktora znanosti.

Udio žena među kandidatima koji su postigli akademski stupanj doktora znanosti je 45,1 posto, odnosno prošle godine doktoriralo je 166 žena.

Prosječna dob kandidata bila je 37,9 godina, a modalna skupina - ona u kojoj je bila najveća frekvencija novih doktora znanosti - bila je od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku bile nešto mlađe (36,8 godina) od muškaraca (38,8 godina).

Najveći broj doktorskih disertacija 2005. bio je iz područja prirodnih znanosti - 83 ili 22,6 posto, a najmanje iz područja biotehničkih znanosti - 37 ili 10,1 posto.

Doktorate iza prirodnih po broju slijede tehničke znanosti (20,1 posto), biomedicina i zdravstvo (19,3 posto), humanističke (14,9 posto) te društvene znanosti (13 posto).

Prije no što su stekli akademski stupanj doktora znanosti, 93,5 posto kandidata steklo je akademski naslov magistra znanosti, a 93,4 posto doktorskih disertacija bilo je iz istoga znanstvenog područja kao i magistarski rad.

Najviše promaknutih doktora znanosti u prošloj godini zaposleno je u djelatnosti obrazovanja - polovica od ukupna broja, slijede zaposleni u djelatnosti istraživanja i razvoja (23 posto) te u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (15 posto).

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platilo je troškove studija i postupka stjecanja doktorata za 41 posto kandidata, poslodavci za 33,4 posto, 23,7 posto sami su platili studij, a 1,9 posto bilo ih je u kategoriji ostalo.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙