Dansko istraživanje pokazalo je da djeca rođena od 34. do 36. tjedna trudnoće imaju 80 posto veći rizik od hiperkinetičkoga poremećaja (HKD) nego djeca rođena nakon pune trudnoće.
Niska koncentracija i impulzivnost simptomi su HKD-a i poremećaja koji se uobičajeno zove hiperaktivnost (ADHD).
"Prerano rođena djeca, djeca rođena blizu termina, nakon 37 ili više navršenih tjedana, a niske porođajne težine, imaju veći rizik kliničkoga HKD-a", kaže dr. Karen Linnet sa Sveučilišne bolnice u Aarhusu.
Djeca rođena s manje od 2500 g djeca su niske porođajne težine.
Veza između ekstremne nedonešenosti i povećanoga rizika od poremećaja ponašanja poznata je, ali dr. Linnet i njezina ekipa dokazale su da se taj rizik ne odnosi samo na nedonoščad.
Charlotte Davies iz londonske udruge za djecu Tommy's kaže da je ta studija objavljena u časopisu Archives of Disease in Childhood pokazala koliko je nužno dodatno istraživanje uzroka preranoga porođaja.
"Prečesto se misli da komplikacije u trudnoći, poput preranoga porođaja, utječu samo na izravno pogođenu obitelj, ali poremećaji u ponašanju kao što su ADHD i HKD utječu i na društvo u cjelini", kaže se u priopćenju voditeljice studije Karen Linnet.
Istraživači su usporedili podatke o porođaju 834 djece rođene od 1980. do 1994. s dijagnozom HKD-a, te 20.100 djece bez poremećaja ponašanja.
Iako rođena u terminu, djeca lakša od 2500 grama imaju 90 posto veće izglede za nastanak tih poremećaja, a rizik se smanjuje s rastom porođajne težine.
Istraživači dodaju kako su od desetero oboljelih od HKD-a njih devetorica muška djeca, a poremećaj im je dijagnosticiran u dobi od 2 do 18 godina.