Oporbenjaci su prozivali Vladu da, nakon što Sabor izglasa neki zakon, često podzakonskim aktima (uredbama i pravilnicima) mijenja samu bit zakona, a da o tome zastupnici nisu bili obaviješteni kod donošenja zakona.
Božidar Pankretić (HSS) kazao je da Vlada podzakonskim aktima nerijetko zakon čini neprepoznatljivim onom koji je izglasan u Saboru, zbog čega, kaže, Vlada izvješćem mora obavijestiti Sabor o svim takvim aktima prije izglasavanja zakona.
Kao jedan od primjera naveo je Vladinu uredbu o visini vodnog doprinosa koja je donesena nakon izglasavanja zakona u Saboru, o kojoj nitko od zastupnika nije ništa znao, a koja je značila "dodatni namet" za građane.
"Ako se uredbama mijenja bit zakona, ako se donosi nešto o čemu nitko od zastupnika nije mogao ni razmišljati, ako se financijskim obvezama ide na građane, onda je ovaj zaključak nešto što bi svaki zastupnik trebao prihvatiti", poručio je Pankretić.
Pero Kovačević (HSP) ocijenio je da takva praksa Vlade donosi veliku pravnu nesigurnost kojoj, tvrdi, pridonosi i činjenica da je u aktualnom sazivu Hrvatskog sabora čak 82 posto propisa doneseno po hitnom postupku, bez prethodnih simulacija pravnih učinaka.
HNS-ovci su prigovorili da više od polovice podzakonskih akata, koje je bila obvezna donijeti, Vlada nije donijela u zakonskom roku te da ne poštuje zaključke na koje ju je obvezao Sabor.
Valter Poropat (IDS) istaknuo je da Vlada može donositi samo uredbe operativne i tehničke, ali ne i financijske naravi, posebne ne ako su uredbe financijski 'teške'.
Vlada je u svom mišljenju Saboru predložila da ne prihvati HSS-ov zaključak, a u raspravi nije sudjelovao ni jedan HDZ-ov zastupnik.