Ponuđena cijena, kako ocjenjuju, pokazuje neosjetljivost prema proizvođačima pšenice.
Svake godine, kako ističu, donosi se politička cijena pšenice u kojoj otkupljivači profitiraju i svake godine dobivaju određena sredstva od države da otkupe pšenicu. Tako je lani cijena pšenice koju su platili otkupljivači bila 80 lipa, s tim da su od države dobili dodatnih 12 lipa na ime troškova otkupa te su seljacima isplatili 92 lipe po kilogramu te krušarice.
Novac koji je dat otkupljivačima oduzet je seljacima od poticaja koji su smanjeni sa 1.650 kuna po hektaru na 1.200 kuna, tvrde u Hrvatskom seljačkom savezu. Pritom navode kako je zakonom propisano da je poticaj u prošloj godini trebao biti 1.650 kuna.
Stoga ta seljačka udruga zahtjeva od Vlade da ove godine direktno utječe na dohodovnost poljoprivrednika te isplati poticaj od 2.500 kuna po hektaru i u potpunosti prepusti formiranje cijene pšenice tržištu.
U udruzi smatraju kako je to jedino logično rješenje koje će Hrvatsku približiti uvjetima poslovanja u Europskoj uniji.
Također očekuju da državne institucije konačno srede stanje u silosima te omoguće poljoprivrednicima čuvanje pšenice u njima, uz plaćanje troškova čuvanja pšenice od strane države za šest mjeseci kako je to u zemljama EU.
U toj udruzi kažu kako će se seljaci sami pobrinuti za svoju pšenicu i ako na domaćem tržištu neće biti ozbiljnih kupaca naći će ih na svjetskom ili europskom tržištu.
Žitozajednica je jučer izvijestili kako će pšenicu iz žetve 2006., koja će biti ponuđena za trženje, otkupljivati po cijeni od 75 lipa za kilogram.
Odluka je donešena, kako su pojasnili, temeljem održane sjednice sa predstavnicima grupacije mlinarstva (predsjednici ili zamjenici predsjednika uprava mlinova), a uz uvažavanje svih čimbenika s obzirom na tržište EU, posebice neposrednog okruženja u regiji.
Prema podacima iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, te je krušarice zasijano na površinama od 140.000 do 150.000 hektara.
(Hina) xtp yds