Sabor tada, istaknuo je Bebić, postaje mjesto donošenja ključnih i presudnih odluka kojima se određivala budućnost Hrvatske.
'Božićni Ustav', Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH, odluka da SFRJ kao državna zajednica više ne postoji i da Hrvatska raskida državno-pravne sveze s ostalim republikama koje su tvorile bivšu državu, neke su od odluka koje je donio Sabor konstituiran 30. svibnja 1990., podsjetio je Bebić.
Stoga će taj dan, naglasio je, ostati trajno upisan u zlatnu knjigu hrvatske povijesti, da uvijek i iznova podsjeća na temeljnu ulogu Hrvatskog sabora, kao zakonodavnog i najvišeg predstavničkog tijela svih građana Hrvatske.
Bebić kaže da je Hrvatski sabor kroz mnoga stoljeća neprekidno bio, (izuzev razdoblja 1918-1941.), čuvar i izraz suverenosti hrvatskog naroda, prema različitim državnim zajednicama u kojima se Hrvatska kroz svoju burnu povijest nalazila.
"Tijekom 2. svjetskog rata tu je ulogu preuzeo ZAVNOH, kao Sabor, uspostavom Federalne države Hrvatske, udaranjem temelja državne suverenosti Odlukama ZAVNOH-a (1943.), nasuprot proglašenju NDH - 1941. godine", izjavio je Bebić.
Naglasio je kako je u komunizmu, dakle od 1945. do 1990., Sabor egzistirao više-manje na simboličan način, bio je mjesto transmisije političkih odluka Partije.
Sabor je danas, navodi, prije svega usmjeren na dogradnju zakonodavnog sustava u cilju dosizanja demokratskih i gospodarskih standarda i vrijednosti razvijenih društava. Velik dio aktivnosti usmjerava na donošenje zakona i propisa radi usklađivanja domaćeg i zakonodavstva EU s kojom je Hrvatska pred devet mjeseci započela pristupne pregovore.
Od pet dosadašnjih predsjednika modernog Sabora, na svečanom prijemu bili su Žarko Domljan i Nedjeljko Mihanović, te predsjednici Županijskog doma Katica Ivanišević i Josip Manolić.
Izaslanike su poslali predsjednici države i Vlade, a na svečanosti su bili i predstavnici političkog, gospodarskog, vjerskog, kulturnog života.