Po članku 66. Zakona o zdravstvenom osiguranju obrtnicima, osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost i poljoprivrednicima koji dohodak utvrđuju putem poslovnih knjiga a koji nisu uplatili doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje za najmanje tri kalendarska mjeseca, ograničava se pravo iz osnovnog zdravstvenog osiguranja na hitnu medicinsku pomoć.
To znači da ako ti osiguranici ne uplate doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje za najmanje tri mjeseca nemaju pravo na naknadu za vrijeme bolovanja.
Do nedavno, ako bi obrtnik naknadno uplatio dugove po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje, naknada za bolovanje mu se isplaćivala samo unaprijed, tj. za razdoblje bolovanja počevši od dana uplate doprinosa.
Takav način rada HZZO-a kao svojevrsno "odgojno kažnjavanje" obrtnika kojima se nisu isplaćivale naknade za bolovanje unatrag (tj. od dana kada im i pripadaju) bilo je apsurdno jer se postavlja pitanje zašto bi oni uopće plaćali svoj dug ako im se uskraćuju prava.
Novim tumačenjem HZZO-a obrtnik koji podmiri dugovani doprinos ostvaruje pravo na naknadu za bolovanje od dana kada mu pripada to pravo, a ne od dana uplaćenih doprinosa.
Isplata naknade za bolovanje je, prema navedenom tumačenju, ograničena samo rokom zastare koji iznosi tri godine od dana nastanka prava na naknadu za bolovanje.
Udruga stoga poziva obrtnike da od HZZO-a zatraže isplatu naknada za bolovanje koje im nisu uplaćene zbog pogrešnog postupanja područnih ureda HZZO-a.