Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava se kako bi se upozorilo na zabrinjavajuću ugroženost biološke raznolikosti i ubrzano siromašenje vrsta i ekoloških sustava, zbog čega je ugrožen i čovjek. Ovogodišnja tema je "Zaštitimo bioraznolikost suhih područja - Zaustavimo pad bioraznolikosti do 2010.".
Konvencija o biološkoj raznolikosti, jedan od najvažnijih međunarodnih propisa o zaštiti prirode (na konferenciji UN-a o okolišu i razvoju 1992. potpisalo ju je 157 država, među njima i Hrvatska), predstavlja okvir za globalnu zaštitu biološke raznolikosti i raznolikosti krajolika. Glavna joj je svrha očuvati i unaprijediti cjelokupnu biološku raznolikost razumnim iskorištavanjem prirodnih dobara na načelima održivosti, kako bi se i budući naraštaji mogli koristiti potencijalima Zemlje. Stupila je na snagu 29. prosinca 1993., Hrvatski ju je sabor potvrdio 1996., a 1997. Hrvatska je postala njezinom punopravnom strankom.
Pojam biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića, kao što su kukci. No znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13, a po nekim procjenama tri do 100 milijuna.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovita i sveobuhvatna popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000, što je za zemlju razmjerno malene površine vrlo visoka brojka.
U Hrvatskoj se nalaze mnoge vrste ugrožene u Europi, primjerice, smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda i orao kliktaš.
Bogata biološka raznolikost mora, otoka i hridi, s velikim brojem endema, daje hrvatskom obalnom području međunarodni značaj.
Unatoč visokoj vrijednosti prirode u Hrvatskoj mnoge njezine sastavnice izrazito su ugrožene. Crveni popis ugroženih vrsta među analiziranim biljnim i životinjskim skupinama navodi 1131 ugroženu svojtu.
U povodu proslave Dana zaštite prirode u Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti Državni zavod za zaštitu prirode i Javna ustanova "Maksimir" sutra će, 20. svibnja, u zagrebačkom parku Maksimiru predstaviti publikaciju "Biološka raznolikost Hrvatske". Ta publikacija Ministarstva kulture i Državnog zavoda sažeto prikazuje hrvatska prirodna bogatstva, njihovu važnost, ugroženost i zaštitu u Hrvatskoj i Europi.
U parku Maksimiru predstavit će se i rezultati praćenja ugrožene biljke kockavice, koje je u sklopu Nacionalnog programa praćenja bioraznolikosti organizirao Državni zavod za zaštitu prirode, a provodile osnovne i srednje škole u Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Kockavica, dinaridski endem i nacionalni simbol, zaštićena je još 1958. Zakonom o zaštiti prirode, a ugrožena je širenjem naselja, promjenom vodnog režima i pretvaranjem u obradiva polja, a velik je problem i to što ju ljudi beru zbog privlačna izgleda.
U Maksimiru će predstavnici javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima prirediti poučan program, a djelovanje u zaštiti prirode predstavit će i vladine i nevladine udruge.
Piše: Marina Bujan