Vlada predlaže da se Zakonom propiše mogućnost da se pojedine šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu izdvoje iz šumskog gospodarskog područja, te da se vlasništvo nad njima i pravo građenja prenesu na fizičku ili pravnu osobu.
Predloženim izmjenama proširila bi se i mogućnost davanja prava služnosti nad šumskim zemljištem, koje bi se ubuduće davalo i za izgradnju vodovoda, vjetroelektrana, gospodarskih zona itd.
Klubovi SDP-a, HSP-a i HSS-a u takvom proširenju vide opasnost od malverzacija i korupcije.
Upozorili su na brojne slučajeve u kojima su se općine i gradovi upisali kao vlasnik nad državnim šumskim zemljištem, da bi ga potom prodali, pa prenamijenili u, 20 do 50 puta skuplje građevinsko zemljište.
Željko Ledinski (HSS) Vladi je predložio da, do drugog čitanja, u zakon ugradi obvezu pošumljavanja novih površina, ekvivalentnih šumskim površinama koje su nestale zbog gradnje ili iskorištavanja mineralnih sirovina.
Pero Kovačević (HSP) smatra, pak, da bi, umjesto u vlasništvo, država šumsko zemljište trebala davati u dugotrajne koncesije, do 100 godina.
Ocijenio je da će predložene izmjene interesnim lobijima omogućiti da na lak način dođu do vrijednog zemljišta.
Mato Arlović (SDP) zauzeo se da se onima koji prodaju penamijenjeno šumsko zemljište naplati dodatni porez.
Klubovi HNS-a, IDS-a i HDZ-a smatraju, pak, da se razvoj gradova i općina ne smije ograničavati zbog šuma.
"Šuma ne smije biti prepreka da ljudi mogu raditi i nitko nema pravo zaustaviti život tamo gdje su šume", ocijenio je Damir Kajin (IDS).
Zauzeo se za što fleksibilniji zakon, te predložio da se, umjesto šumskih površina iskorištenih za gradnju, "pošumi krš, kojeg u ovoj zemlji ima dovoljno".