Do 2005. je biogorivo u EU trebalo sudjelovati s barem dva posto u ukupnom udjelu goriva, a zatim bi se udio u svakoj članici povećavao i do 2010. dosegnuo 5,75 posto. Vladinom Uredbom o kakvoći biogoriva i Hrvatska si je zadala cilj da do kraja 2010. rabi 5,75 posto biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva.
U Hrvatskoj je za sada samo jedan pogon za proizvodnju biodizela, u Ozlju, kapaciteta 30.000 tona. Vlasnik pogona Vlado Rožić Hini je rekao da u ponedjeljak počinje proizvodnja te da će biodizel izvoziti u Austriju i Italiju.
Biodizel se dobiva od otpadnoga jestivog ulja, ulja dobivena od uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, kukuruza, palme) i od životinjskih masti. Posebno je važno što se dobiva od otpadnih jestivih ulja koja nastaju u pripremi hrane u hotelima, ugostiteljstvu, kućanstvima. Ta ulja inače završavaju u kanalizaciji, a njihovim primjerenim skupljanjem uvelike bi se uštedjelo na pročišćavanju otpadnih voda.
Biogorivo zamjenjuje fosilna goriva i tako znatno smanjuje nastanak stakleničkog plina ugljičnog dioksida, ali i drugih onečistila (sumpornog dioksida, čestica, hlapivih organskih spojeva) koji onečišćuju zrak.
Zagrebačka tvrtka "Ekonerg" - Institut za energetiku i zaštitu okoliša provodi projekt "Uvođenje biodizela u javni gradski prijevoz grada Zagreba", rekla je voditeljica projekta Snježana Fijan-Parlov. Studija izvodljivosti bit će završena potkraj ovog mjeseca, a sada je revidiraju austrijski stručnjaci.
Istraživanja pokazuju da grad Zagreb na godinu "proizvede" više od 1,400.000 litara otpadnoga jestivog ulja samo iz hotela, restauranta i ostalih poslovnih subjekata te oko 1,600.000 iz kućanstava. Količina biodizela proizvedena od tog otpadnog jestivog ulja dostatna je za vožnju 80 gradskih autobusa cijele godine.
Ostatak ulja potrebna za biodizel dobivao bi se od uljane repice, a za njezin uzgoj velike su mogućnosti u Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i ostalim županijama.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je za Hinu da čeka rezultate Studije pa će tada reći hoće li ZET-ovi autobusi prijeći na biodizel. Direktor zagrebačkog Holdinga Slobodan Ljubičić kaže da podupire uvođenje biodizela.
Fijan-Parlov je rekla kako u Grazu u Austriji svi autobusi javnog prijevoza (oko 140) voze na biodizel, koji su počeli uvoditi 1994.
Zamjenica županice Sisačko-moslavačka županije Marijana Petir (HSS) izjavila je Hini kako je proizvodnja biodizela bila sastavni dio predizbornog programa HSS-a koji je prihvatila i koalicija u toj županiji. Dok se ne izgradi pogon u Sisačko-moslavačkoj županiji, sva bi ulja, od uljane repice i otpadna jestiva ulja, otkupljivao vlasnik pogona u Ozlju, dodala je, podsjetivši da je u proljeće prošle godine sa Zagrebom dogovorena suradnja.
Osim preradbe svojih otpadnih jestivih ulja Županija je spremna proizvoditi i uljanu repicu, jer ima mnogo neobrađene zemlje. Obje sirovine obrađivale bi se u tvornici biodizela koju bi trebalo izgraditi na području te županije.
Studija izvodljivosti i Studija utjecaja na okoliš bit će presudne u odabiru lokacije na području Sisačko-moslavačke županije, a financirale bi se iz županijskog proračuna i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, rekla je Petir. To bi omogućilo zapošljavanje većeg broja ljudi i potaknulo razvoj poljoprivrede u Županiji u kojoj je od 185.455 hektara obradive zemlje neobrađeno 72.268 hektara, t.j. oko 40 posto.
Sada proizvođačima država isplaćuje 2250 kuna poticaja po hektaru za uzgoj uljane repice, ali, naglašava Petir, Županija je spremna uvesti i dodatne poticaje za uzgoj uljane repice.