"Sa zadovoljstvo mogu istaknuti da je hrvatski PEP ocijenjen pozitivno i da su strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj također ocijenjene pozitivno", rekao je Šuker hrvatskim novinarima nakon što je u Bruxellesu sudjelovao na ministarskom dijalogu između zemalja kandidata i ministara financija i gospodarstva EU-a.
"Hrvatsko gospodarstvo nedavno je pokazalo jači i brži rast s niskom inflacijom i stabilnim tečajem. Fiskalna konsolidacija je nastavljena, ali je ostao vanjski debalans, posebice u obliku visokog udjela vanjskog duga u BDP-u", kaže se u zajedničkim zaključcima ministarskog dijaloga.
U pogledu vanjskog duga Šuker je rekao da je središnja država u zadnje dvije godine smanjila dug za osam posto ili oko 600 milijuna eura, "a ukupno gledajući rast vanjskog duga znatno je usporen". Šuker je rekao da je Hrvatskoj i drugim kandidatskim zemljama ukazano na opasnost koja se može dogoditi s eksplozijom ili naglim rastom vanjskog duga.
Šuker ističe da je proračunski deficit prije dvije godne bio 6,3 posto, prošle je godine smanjen na 4,2 posto, a "svi makroekonomski pokazatelji u prva četiri mjeseca ove godine ukazuju na to da će se planirani deficit za ovu godinu od 3,2 posto najvjerojatnije ostvariti.
Prema Šukeru, vanjski je dug banaka, gospodarstva i središnje države u protekle dvije godine narastao za šest posto u odnosu na BDP, ali je sama središnja država smanjila svoj vanjski dug za oko osam posto.
Početkom 2004. godine vanjski dug središnje države iznosio je 25 posto BDP-a, a sada iznosi 17,1 posto, rekao je Šuker, dodavši da sada Hrvatska svoje potrebe za zaduživanjem namiruje na domaćem financijskom tržištu.
Smanjenje proračunskog deficita pozitivno utječe i na brzinu zaduživanja. "Da je deficit ostao na razini 6,6 posto mi bismo se i ove godine morali zadužiti za dodatnih milijardu eura", rekao je Šuker, dodajući da "javno zaduživanje ne može stati dok se ne dođe do suficita".
Ministar financija je dodao da su i strukturne reforme koje se provode u Hrvatskoj ocijenjene pozitivno, ali i ukazao na potrebu da se s njima nastavi. "Naročito su Slovenija i Austrija istaknule pozitivne pomake, koji se događaju u Hrvatskoj", rekao je Šuker.
"Mislim da će do kraja lipnja nacionalni program restrukturiranja svakog pojedinog brodogradilišta biti gotov. Nadamo se da će do kraja ljeta ove godine željezare, prije svega sisačka i splitska, kao i šibenski TLM, biti u završnoj fazi privatizacije, a prvi koraci zdravstvene reforme počinju 1. srpnja ove godine", rekao je.
Ministar je naglasio kako očekuje da će Hrvatska sljedeće godine povući znatna sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a, posebice za reformu javne uprave i zaštitu okoliša.
Prva sredstva iz pretpristupnih fondova PHARE i ISPA već su ugovorena, a do kraja godine bi provedbena agencija SAPARD trebala povući prva sredstva.
Na sastanku u Bruxellesu s kolegama iz EU-a sudjelovali su ministri financija dviju pristupajućih zemalja, Bugarske i Rumunjske, te triju kandidatskih - Hrvatske, Turske i Makedonije. Takva praksa ministarskih dijaloga uvedena je 2001. godine s ciljem da se zemlje kandidati pripreme za koordinaciju gospodarskih politika. Hrvatska je sada prvi put sudjelovala na takvom sastanku.