I Rusija je iskazala dvojbe glede te zamisli, upozorivši kako bi mogla imati posljedice po sigurnosnu ravnotežu diljem svijeta, zatraživši od NATO-a jamstva da taj plan neće biti prijetnjom ruskim interesima.
Mnoge članice NATO-a shvaćaju potrebu da NATO izgradi nova partnerstva koja će odražavati njegovu poslijehladnoratovsku mirotvornu ulogu u zemljama poput Afganistana, daleko od tradicionalnih euroatlantskih granica.
No velik dio njih ne želi žuriti u jačanje sigurnosnih veza sa zemljama diljem svijeta, od Japana, Australije i Novog Zelanda, do Finske, Švedske i Izraela, što se predviđa planom koji su iznijeli Amaerikanci i Britanci.
"Želimo pragmatični pristup bližoj suradnji s partnerima, ali ne želimo graditi nove institucije", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeyer.
Francuski dužnosnici ustvrdili su da bi se NATO trebao pobrinuti da postojeće misije u Afganistanu i na Kosovu budu uspješne, a drugi su istaknuli kako bi savez napore trebao usmjeriti na probleme bliže kući.
"Politika šireg partnerstva prioritet bi trebala dati Zapadnom Balkanu. To će biti mnogo važnije od traženja globalnih partnera", rekao je rumunjski ministar vanjskih poslova Mihai-Razvan Ungureanu.
I američki su dužnosnici priznali da je prijedlog naišao na otpor i da zasad nije jasno hoće li moći biti pokrenut na summitu u Rigi u studenome kao što su se autori nadali.