Predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ladislav Pivčević rekao je da će Vijeće ozbiljno izučiti sve primjedbe i sugestije i pokušati ih u što kraćem vremenu ugraditi u prijedlog zakona kako bi on bio što kvalitetniji. Napomenuo je da se neke primjedbe odnose na pojam određivanja tajnosti.
Na upit hoće li novinari odgovarati ako neki tajni podatak izađe u javnost, kazao je da po prijedlogu zakona za podatke odgovaraju njihovi vlasnici, a ne novinari.
Govoreći o kontekstu donošenja paketa zakona iz područja nacionalne sigurnosti, Pivčević je kazao da je uz ta dva zakona u proceduri i zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, dok je u postupku izrade zakon o sigurnosnim provjerama.
Kazao je da je nakon donošenja ta četiri zakona potrebno izmijeniti i dopuniti pojedine odredbe Kaznenog zakona i Zakona o pravu na pristup informacijama kako bi se prilagodili zakonima iz područja nacionalne sigurnosti.
Govoreći o potrebama da se donese paket zakona, Pivčević je kazao da Hrvatska u procesu zaštite nacionalne sigurnosti i procesu integriranja prema NATO-u i EU-u ima obveze iz globalne sigurnosti koje nadilaze nacionalnu sigurnost.
Da bi zadovoljili sve te potrebe trebali smo modernizirati sigurnosno-obavještajni sustav i prilagoditi ga standardima EU-a i NATO-a, te omogućiti kvalitetan rad i nadzor sigurnosnih službi, kazao je Pivčević, dodavši da je u tom kontekstu bilo nužno donijeti zakon o tajnosti podataka.
Napomenuo je da cilj predlagača nije bio suziti interes javnosti, već omogućiti učinkovitost i pravila postupanja koja omogućuju da se sa podatcima ponaša sukladno zakonu.
U Vijeću kažu da su četiri razine tajnosti (vrlo tajno, tajno, vrlo povjerljivo i povjerljivo), koje su opisno definirane u zakonu o tajnosti podataka kompatibilne s rješenjima u ostalim zemljama. Napominju također da je taj zakon prije svega namjenjen uvođenju reda u postupanje s podatcima unutar državnog sustava.
Predstavljanju su bili nazočni i predstavnici udruga, među kojima i GONG-a i Transparency International Hrvatska (TIH) koji su iznijeli primjedbe na prijedlog zakona o tajnosti podataka. U TIH-u su upozorili da netko iz tijela javne vlasti može bez precizno definiranih kriterija neki podatak proglasiti tajnom.
Na predstavljanje nisu došli predstavnici hrvatskog ogranka Amnesty Internationala i Hrvatskog novinarskog društva (HND), a u priopćenju medijima naveli su da su prekasno dobili poziv. Iz HND-a su Vijeću poručili kako je riječ o suviše ozbiljnim stvarima da bi se o njima moglo razgovarati na sastancima koji su sazvani na brzinu, dok u AI-u smatraju kako takva praksa neće doprinijeti boljem razumjevanju i suradnji državnih tijela i nevladinih organizacija.