HINA - Financijski servis
Hrvatska je u prošloj godini ostvarila gospodarski rast od 4,3 posto, neslužbeni je podatak kojega je danas iznio premijer Ivo Sanader.
To je iznimno velik iskorak, jer su procjene pri planiranju proračuna govorile da bi gospodarski rast u 2005. mogao biti između 3,6 i 3,7 posto, kazao je premijer na početku današnje sjednice Vlade.
Sanader ističe kako neslužbeni podatci, a uskoro se očekuje i njihova službena objava, govore da je gospodarski rast u zadnjem tromjesečju prošle godine bio 4,9 posto.
Prema službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku u prvom tromjesečju prošle godine gospodarski je rast iznosio 1,8 posto, drugom 5,1 posto te trećem 5,2 posto u odnosu na ista razdoblja godinu prije.
I ministar financija Ivan Šuker iznosi pozitivne gospodarske trendove - industrijska proizvodnja u zadnjih deset mjeseci porasla je 5,2 posto, a proračunski su prihodi u prava su tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasli za 14 posto.
Rast prihoda posljedica je i zahvaćanja u sivu ekonomiju, ističe Šuker.
Iznosi podatke i o smanjenju proračunskog deficita u prvom tromjesečju - u prvom tromjesečju prošle godine iznosio je 3,7 milijardi kuna, a u prvom tromjesečju ove godine 1,7 milijardi kuna.
Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici osnovala radnu skupinu koja u roku mjesec dana treba utvrditi kriterije kako bi započeo projekt javno privatnog partnerstava, odnosno gradnja škola i zdravstvenih ustanova što je nedavno dogovoreno na sastanku premijera Ive Sanadera i članova Vlade sa županima i gradonačelnicima.
Na čelu radne skupine je potpredsjednik Vlade Damir Polančec, a članovi su ministri Ivan Šuker i Dragan Primorac, župani Radimir Čačić, Božo Galić i Ivan Jakovčić te gradonačelnici Dubravka Šuica, Zvonimir Mršić i Vojko Obersnel.
Osim što treba utvrditi kriterije koje treba zadovoljiti prije započinjanja projekta, radna skupina treba utvrditi i pravila postupanja za provedbu i praćenje izvršenja projekata, rečeno je na sjednici Vlade.
Na nedavnom sastanku premijera Sanadera i lokalnih čelnika dogovoreno je da se za izgradnju kapitalnih objekata u zdravstvu i školstvu primijeni model javnog privatnog partnerstva.
Svaka osoba koja će postupati s dokumentima s oznakom tajnosti morat će proći sigurnosnu provjeru i dobiti sigurnosni certifikat, a uvode se četiri stupnja tajnosti - vrlo tajno, tajno, vrlo povjerljivo i povjerljivo, stoji u Vladinu prijedlogu novog zakona o zaštiti tajnosti podataka.
Vladin prijedlog novog zakona o zaštiti tajnosti podataka je, kao i Prijedlog zakona o informacijskoj sigurnosti, sa sjednice u utorak upućen u saborsku proceduru.
Novi zakon o zaštiti tajnosti podataka odnosit će se na državna tijela, lokalne jedinice, te pravne osobe s javnim ovlastima, kao i na pravne i fizičke osobe koje prilikom poslovanja s državnim i tijelima javne vlasti mogu pristupiti tajnim podatcima.
Zakonom se uvode pojmovi klasificirani i neklasificirani podatci čija upotreba može biti ograničena, za razliku od podataka koji se mogu smatrati javnim podatkom, odnosno nema ograničenja njihove uporabe.
Umjesto dosadašnje klasifikacije tajnosti prema vrsti (državna, vojna, službena, poslovna, profesionalna tajna i sl.) uvodi se označavanje stupnjevima tajnosti klasificiranih podataka - vrlo tajno, tajno, vrlo povjerljivi i povjerljivo.