Po HSS-ovoj ocjeni potpunom liberalizacijom trgovine među zemljama proširene CEFTA-e uvelike bi se povećao uvoz gotovo svih poljoprivrednih i u manjoj mjeri prehrambenih proizvoda.
"Mala i srednja obiteljska gospodarstva do sada su uvijek plaćala integracijski ceh. Smatramo da Vlada mjerama, a to ćemo i zahtijevati, treba stvoriti uvjete da to prestane, da ceh toga podnese ukupno gospodarstvo. Vlada je na potezu", rekao je Friščić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen HSS-ov dokument "Konkurentnost hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije prema zemljama zapadnog Balkana".
Vlada treba procijeniti koliko će stvaranje zone slobodne trgovine loše utjecati na mala i srednja obiteljska gospodarstva te donijeti mjere kojima će ih zaštititi, rekao je Friščić.
U CEFTA-i su sada Bugarska i Rumunjska koje će vjerojatno 1. siječnja iduće godine postati punopravne članice EU-a te Hrvatska i Makedonija, kandidatkinje za članstvo u EU. Do kraja godine CEFTA bi se proširila na Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Moldaviju.
HSS-ov dokument, odnosno analizu utjecaja proširenja CEFTA-e na hrvatsku poljoprivredu predstavio je Damir Kovačić.
Za domaću proizvodnju najopasniji je uvoz pšenice i brašna od pšenice, stočng ječma i govedine iz SiCG, mesa od peradi iz Makedonije i SiCG, janjetine iz Makedonije, mlijeka i mliječnih prerađevina iz SiCG, jaja i meda, gotovo svih vrsta kontinentalnog voća i povrća te vinskog grožđa i vina, navodi se u dokumentu.
Osim od uvoza povećat će se opasnost od pojave većeg broja stočnih zaraznih bolesti: svinjske kuge, slinavke i šapa, q-groznice, bolesti plavog jezika.
Hrvatska gotovo nema primarnih poljoprivrednih proizvoda, osim kukuruza i mandarinka, koje bi u većim količinama mogla izvesti na tržište zapadnobalkanskih zemalja, a konkurentnija će postati hrvatska prehrambena industrija zbog uvoza jeftinije sirovine, rekao je Kovačić. Napomenuo je da Hrvatska u trgovini s tim zemljama ima golem manjak u svim primarnim poljoprivrednim proizvodima osim u kukuruzu, mandarinkama i kopitarima.
U dokumentu se podsjeća da je dosadašnjom liberalizacijom domaćeg tržišta putem WTO-a i Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju EU uvelike povećan uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku. Lani je uvoz tih proizvoda nadmašio rekordnih 1,6 milijarda dolara, po čemu je Hrvatska, razmjerno, jedna od najvećih uvoznica hrane u Europi (376 dolara po stanovniku), rekao je Kovačić.