U CEFTA-i su sada Bugarska i Rumunjska koje će vjerojatno 1. siječnja iduće godine ući u punopravno članstvo EU te Hrvatska i Makedonija, kandidatkinje za članstvo u EU. Prema zajedničkoj deklaraciji usvojenoj na kraju konferencije buduće su članice Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija i Moldavija, a hrvatski je premijer rekao kako se zalaže "i za članstvo Ukrajine u toj asocijaciji".
Deklaracija koju su sudionici skupa usvojili predviđa početak pregovora do 31. svibnja s mogućnošću završetka do 31. prosinca kada bi se "dogovorio simultan pristup novih članica CEFTA-e te dogovor svih potpisnica ove deklaracije o proširenju (CEFTA-e)".
"Usvojena je deklaracija i dogovoren datumski okvir pregovora koje bi trebalo završiti do kraja rujna. To je važan događaj jer u ovome trenutku sve te zemlje nemaju tako jasnu perspektivu punopravnoga članstva u EU", rekao je Sanader.
Hrvatska će nastaviti s aktivnom ulogom u regiji, rekao je hrvatski premijer koji kaže kako "to činimo zbog sebe samih". "Nije to uvjet za Europsku uniju koja će svaku zemlju tretirati prema vlastitim postignućima (...) ali to su naše granice, naši susjedi, u hrvatskom je interesu trajna politička stabilnost jugoistoke Europe, rekao je Sanader.
Iako deklaracija predviđa završetak pregovora do kraja godine, Sanader kaže kako nema potrebe za sedmomjesečnim pregovorima, "jer sve zemlje imaju iskustva makar u bilateralnim pregovorima".
Rumunjska je do kraja godine predsjedateljica CEFTA-e. "Predviđam summit proširenja u listopadu", rekao je hrvatski premijer najavivši "tri mjeseca kraće pregovore". "Moja je želja da (summit proširenja) bude u listopadu kako bi Rumunjska i Bugarska tri mjeseca bile s nama da i drugim zemljama prenesu iskustva prije nego što 1. siječnja (ulaskom u EU) napuste CEFTA-u. Zajedničkom deklaracijom usvojenom na kraju bukureštanskog sastanka predviđa se postupno povećanje stupnja liberalizacije i suradnje zemalja članica. Da bi se CEFTA mogla proširiti sudionici su ublažili pristupna pravila, tako da više ne traže članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) niti institucionalizirani odnos sa EU-om, jer ni Bosna i Hercegovina ni Srbija i Crna Gora nisu članice WTO-a niti su s EU-om potpisale sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.