Zrakoplov, naveden u izvješću Amnesty Internationala (AI) kao prijevozno sredstvo kojim je američka obavještajna služba CIA prevozila osobe osumnjičene za terorizam i koji je, navodno, koristio i dubrovačku zračnu luku, nije zrakoplov za koje je potrebno diplomatsko odobrenje ministarstva vanjskih poslova, kazali su neimenovani izvori u MVPEI-ju.
AI je objavio u srijedu na svojim internetskim stranicama da se zrakoplov Boeing 737, kojim je, po tvrdnjama međunarodnih humanitarnih udruga, CIA od 2002. do 2005., prevozila osobe osumnjičene za terorizam, u dva navrata 2004., koristio i zračnom lukom u Dubrovniku.
Da bi zrakoplov dobio odobrenje ministarstva vanjskih poslova zahtjev podnosi veleposlanstvo stranih država u Hrvatskoj, a zahtjevi se po primitku šalju na prethodnu suglasnost nadležnim resorima - MORH-u, ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, pojasnili su isti neimenovani izvori. Dodali su da se po primitku suglasnosti nadležnih resora izdaje odobrenje za prelet ili slijetanje.
Državnim zrakoplovima smatraju se civilni koji prevoze državne dužnosnike i VIP osobe te vojni, policijski i carinski zrakoplovi, a taj zrakoplov nije naveden kao državni, što znači da se radilo o civilnom zrakoplovima.
Odluka o eventualnom upitu SAD-u o tom zrakoplovu treba biti donesena na razini vlade, kazali su izvori.
Istaknuli su da izvješće AI-a ukazuje na nedorečenost međunarodnog zakonodavstva o slijetanjima i preletima zrakoplova što ostavlja dosta prostora za zloporabu jer nema dovoljnih mehanizama kontrole.
Izvješće AI-a sadrži popis zemalja, ali to su sve indicije koje ukazuju i na činjenicu da je potrebno promijeniti to zakonodavstvo.
Vezano za to, Hrvatska je u petak prošli tjedan poslala odgovor glavnom tajniku Vijeća Europe Terryju Davisu koji je tražio pojašnjenje procedure za kontrolu stranih obavještajnih službi, te o korištenju njezina zračnog prostora i zračnih luka.
Davis je zatražio prošle godine od država članica da ga izvijeste o tome kako kontroliraju rad stranih obavještajnih službi na svome teritoriju, te tko i zašto koristi njihov zračni prostor i zračne luke. A nakon što je do veljače primio odgovore zemalja članica, od većine zemalja zatražio je dodatna pojašnjenja.
Hrvatska je jedna od 46 zemalja od kojih je glavni tajnik Vijeća Europe zatražio očitovanje i jedna od 37 zemalja koje moraju dostaviti dodatna pojašnjenja, doznaje se u MVPEI-ju.
Jedno od traženih pojašnjenja odnosilo se na to postoji li u Hrvatskoj dužnosnik koji je aktivno ili pasivno bio uključen u neke aktivnosti ilegalnog transfera uhićenih osoba iz jedne zemlje u drugu.
Kako tvrde neimenovani izvori u MVPEI-ju, u odgovoru Davisu Hrvatska je pojasnila splet zakona da se kontrola obavještajnih službi obavlja parlamentarnom kontrolom, kroz nadležnost pravobranitelja, te da se kontrolira i suradnja stranih i naših tajnih službi. Što se tiče pitanja o dužnosniku, MVPEI je odgovorio da, prema saznanjima na temelju prikupljenih podataka iz više resora, u Hrvatskoj nije bilo takvog slučaja.